Ekonomski oporavak Bosne i Hercegovine nakon pandemije i dalje je neizvjestan, a predviđa se ekonomski rast od tek 2,8 posto, što je najlošiji rezultat u regionu, navodi se u posljednjem izvještaju Svjetske banke.
– Dosta toga se može i treba učiniti sada, da bi se smanjile osjetljivosti koje je kriza istakla, kao što su slabosti u zdravstvenom i obrazovnom sektoru i poslovnom okruženju. Sada je vrijeme da se radi ne samo na oporavku od krize već i na razvoju dugoročnih rješenja kojima će se izgraditi otpornija, inkluzivnija ekonomija nakon pandemije – kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru.
U izvještaju se preporučuje da BiH nastavi reformskim putem, odnosno u pravcu rješavanja dugo prisutnih pitanja, ukorijenjenih strukturalnih i institucionalnih problema.
– Provođenje vakcinacije, uz rast povjerenja, potrošnje i trgovine, pomoći će da se održi zamah, ali zemlje moraju i dalje, s pažnjom, usmjeravati napore ka uvođenju i osnaživanju politika koje vode rastu, zaštiti zdravlja i jačanju ljudskog kapitala – kazala je Linda van Gelder, regionalna direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.
Prema izvještaju, javne politike u regionu trebaju ostati jasno fokusirane na borbu protiv pandemije, ograničavanje socijalnih utjecaja i poticanje oporavka.
Ekonomista Admir Čavalić za Avaz je kazao da se ovim izvještajem potvrđuju ranija predviđanja da će BiH ove godine rasti stopom ispod regionalnog prosjeka.
– Nastavlja se puzajućim rastom, što stvara nezadovoljstvo među građanima BiH. Rast od 2,8 posto je prosjek Bosne i Hercegovine u normalnim vremenima. Oporavak treba biti izuzetan, i to na nivou između 6 i 10 posto. U ovom trenutku izostaju reformski procesi koji trebaju pratiti ovakve krize – kazao je Čavalić.
Dodao je da, prije svega, misli na reformu zdravstvenog sektora, digitalnu transformaciju, investiranje u infrastrukturu.
– Sve su to mogući pravci djelovanja vlasti s ciljem bržeg oporavka. U ovom trenutku vlade su fokusirane na stabilnost budžeta, odnosno zaduživanje, kako kod domaćih tako i kod inozemnih kreditora. Moguće da će MMF pokrenuti ciklus reformi, ali već sada kasnimo s navedenim. Na kraju, bitno je navesti da se neizvjesnost potpunih procjena u okviru izvještaja, vjerovatno, odnosi na izuzetno sporu vakcinaciju u BiH. Vakcinacija je sada bitan element ekonomskog rasta – naglasio je Čavalić.
U izvještaju se dodaje da je pandemija zaustavila decenije napretka u povećanju zarada i smanjenju siromaštva u svim zemljama regiona, a tržišta rada na zapadnom Balkanu nadoknadila su tek polovinu gubitaka izazvanih pandemijom, ostavljajući veliki broj nezaposlenih i primoravajući mnoge da potpuno napuste tržište rada.
