Izvoz drveta i proizvoda od drveta iz Bosne i Hercegovine značajno je pao u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu, a kako stvari sada stoje, taj trend vjerovatno će se i nastaviti, ili, kako tvrde prerađivači, u najboljem slučaju će stagnirati.
Naime, vrijednost izvoza drveta i drvnih sortimenata iz Bosne i Hercegovine u 2022. godini iznosio je 1,162 milijarde KM, a godinu kasnije 961 milion KM, što je pad od 16,6 posto. Treba napomenuti i to da je tokom 2022. godine, odlukom Savjeta ministara BiH, većim dijelom godine bio zabranjen izvoz peleta, ogrevnog drveta i oblovine, što pad izvoza u 2023. godini čini još većim.
Pad izvoza zabilježen je u sve zemlje, osim u Njemačku, koja je u 2023. godini iz BiH uvezla 83,6 miliona KM drveta i drvnih sortimenata, dok je godinu ranije uvezla 79,6 miliona KM.
– Može se zadržati samo ovaj trend ili će i dalje blago padati. Četinari će i dalje imati pad, vjerovatno zbog građevine. Nama je Srbija glavni kupac i tamo građevina ide poprilično dobro, ali ostale zemlje se u zastoju, pogotovo zemlje Evropske unije – rekao je Janko Petrović, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske i vlasnik kompanije “Petroprojekt” iz Bratunca, pišu Nezavisne novine.
Kada je riječ o preradi drveta, zabrinjava podatak da je u prošloj godini došlo do značajnog pada, posebno u oblasti proizvodnje namještaja, i prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, proizvodnja namještaja, koja je ranije bila jedna od značajnijih privrednih grana, u prošloj godini imala je pad proizvodnje od 27,28 posto.
– Namještaj visokog kvaliteta i dizajnirani namještaj i dalje nema problem, ali ima problem široka potrošnja na koju smo mi bazirani. Republika Srpska i Bosna i Hercegovina proizvodnju namještaja baziraju na normalnu srednju klasu i taj dio je stao, slabo se i prodaje i kupuje i smanjen je gotovo 50 posto – istakao je Petrović.
Ozbiljan poremećaj na tržištu, kada je riječ o drvnoj industriji izazvala je i odluka Savjeta ministara BiH iz juna 2022. godine da se zabrani izvoz ogrevnog drveta, peleta i oblovine.
Od tada mnogi proizvođači i prerađivači, posebno kada je riječ o peletu imaju problema. Primjera radi, kompanija Fagus, prema procjeni pretrpila je indirektnu štetu u neostvarenoj dobiti između 3,6 do 4,4 miliona KM u 2022. godini, a i šteta u 2023. godini procjenjena je na oko četiri miliona KM jer su kupci koje su izgubili u 2022. godini zbog odluke Savjeta ministara BiH pronašli druge dobavljače.
Lazo Šinik, dugogodišnji sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske kaže da trendovi u 2023. godini u odnosu na godinu ranije jesu negativni te da je osnovni razlog to što je došlo do poremećaja na tržištu Evropske unije.
– Imali smo fazu kada je moglo više da se radi i izvozi ali smo zabranili izvoz i do rasta izvoza nije došlo iz razno raznih razloga. Ništa više nije isto. Kada smo savladali koronu dobro je krenulo ali onda smo dobili rat na istoku Evrope, pa na Bliskom istoku i sve je to generisalo ova kretanja. Ono što je značajno palo je proizvodnja namještaja, ali i prerada drveta – rekao je Šinik.
On kaže da je teško govoriti da li će doći do stabilizacije ali da je optimističan podsjećajući na krizu iz 2008. godine nakon koje je došlo do stabilizacije u 2010. godini, a nakon koje je prerada drveta bilježila desetogodišnji rast, u nekim godinama i dvocifren.
