Parafiskalni nameti kojih je je na desetine čekaju svoj registar. Agencija za promociju stranih investicija (FIPA) svake godine predlaže mjere za poboljšanje poslovnog okruženja u BiH, a upravo jedan dio predloženih mjera se odnosi na ukidanje određenih parafiskalnih nameta na koje se žale investitori u našoj zemlji s kojima mi sarađujemo – kaže u razgovoru za agenciju Patria Jasmina Dževlan, glasnogovornik FIPA-e.
-FIPA jedanput godišnje priprema službeni dokument, tj. izvještaj u kojem su identifikovane administrativne prepreke/poteškoće u poslovanju, a koje ističu strani investitori, kao i mjere ili zakonska rješenja koje je potrebno usvojiti radi poboljšanja ukupnog poslovnog i investicijskog okruženja u našoj zemlji. Ovaj dokument se prosljeđuje Vijeću ministara BiH radi analiziranja i usvajanja.
Praksa je, međutim, pokazala da realizacija mjera i prijedloga, nažalost teče dosta sporo. Priroda ovog posla je zahtjevna i iziskivat će duže vremena, jer za ukidanje parafiskalnih nameta, koji s jedne strane predstavljaju opterećenje za privrednike, a s druge strane prihode nekoj instituciji, kompaniji ili lokalnoj zajednici treba doći do rješenja kako bi obje strane bile zadovoljne. Jer niko se lako ne odriče prihoda.
To je jedan dugotrajan proces, ali važno je krenuti s prijedlozima i u konačnici rezultati neće izostati, mišljenje je iz FIPA-e. Svako smanjenje ili ukidanje parafisklanih nameta čini naš poslovni ambijent konkurentnijim, a samim tim i povećava se interes za poslovanjem na BiH tržištu.
Nisu samo parafiskalni nameti prepreke u poslovanju na koje se žale i domaći i strani investitori. Mnogo je i drugih prepreka koje otežavaju privrednu aktivnost u našoj zemlji, pojašnjava Dževlan.
-Kao značajne prepreke poslovanju u BiH, strani investitori ističu slijedeće: dugotrajno čekanje za dobivanje građevinske dozvole (šest mjeseci), radne i dozvole za privremeni boravak za strane radnike i poreze, sporost sudova kod naplate potraživanja, prevelika fiskalna i parafiskalna davanja, nametnuta obaveza revizije finansijskih izvještaja za velika i srednja preduzeća. Jedan takav izvještaj plaća se obično od 3.000 pa do 10.000 KM, međutim, ti revizorski izvještaji nikome i ničemu ne služe.
Zatim su tu nedovoljne subvencije za energiju dobivenu iz obnovljivih izvora, neefikasnost javne uprave, neusklađenost zakonske legislative, odsustvo transparentnosti pri dodijeli poticaja, kaže Dževlan.
S problemima parafiskalnih nameta administrativne takse, sudske takse, naknade po raznim osnovama kao na primjer: naknada vodoprivrednim zajednicama, naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma, naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća, naknada za zapošljavanje osoba s invaliditetom, članarina turističkim zajednicama, i mnoge druge, se susreću i susjedne zemlje, s tim što BiH u tome prednjači.
-U principu sama sudska registracija kompanije bi, po zakonu uz cjelokupnu papirologiju i uz nekoliko uplatnica, trebala trajati pet dana u FBiH i tri dana u RS-u, ukoliko je predana dokumentacija uredna. U praksi povremeno dolazi, ovisno o lokaciji ili pojedinačnom slučaju, ili u slučaju nedostavljanja adekvatne dokumentacije i slično, do odstupanja od propisanih rokova pa ova procedura zna trajati duže vremena, kaže Jasmina Dževlan.
