Centralna banka Bosne i Hercegovine u prvih šest mjeseci 2026. godine ostvarila je neto dobit od čak 228,6 miliona KM. Detaljniji pregled finansijskog izvještaja pokazuje da je na ovako visok rezultat značajno uticao jedan neuobičajen faktor – stare novčanice konvertibilne marke koje nisu povučene odnosno zamijenjene u predviđenom roku.
Kako je BiznisInfo.ba već objavio, neto dobit Centralne banke u prvom polugodištu dostigla je 228,6 miliona KM. Sama Centralna banka navodi da je dobit primarno ostvarena zahvaljujući kamatnim prihodima od deviznih rezervi, prije svega portfolija dužničkih instrumenata i depozita kod inostranih banaka.
No, iza rezultata krije se i dodatni prihod od čak 85,2 miliona KM, evidentiran po osnovu takozvane emisione dobiti.
Šta se dogodilo sa starim novčanicama
Riječ je o novčanicama apoena 10, 20, 50 i 100 KM, koje su puštane u opticaj od 1998. do 2009. godine, a koje su od 1. januara 2025. prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja.
Centralna banka je 20. januara 2026. godine, kada je istekao krajnji rok za njihovu predaju, napravila obračun novčanica koje do tada nisu bile povučene. Vrijednost tih nepovučenih novčanica evidentirana je kao prihod po osnovu emisione dobiti u iznosu od 85,233 miliona KM.
Drugim riječima, radi se o novcu koji je svojevremeno emitovan i pušten u opticaj, ali određena količina tih novčanica do isteka roka nije vraćena Centralnoj banci.
Neto efekat ipak manji
Važno je, međutim, napraviti razliku između evidentiranog prihoda od 85,2 miliona KM i konačnog efekta na poslovni rezultat. Centralna banka je i nakon isteka roka nastavila preuzimati određene vanopticajne novčanice. Svaka takva naknadno preuzeta novčanica evidentira se kao trošak korekcije emisione dobiti.
U prvih šest mjeseci 2026. po tom osnovu evidentirano je 16,5 miliona KM troškova. Kada se oni oduzmu od početno evidentiranih 85,2 miliona KM prihoda, neto prihod po osnovu emisione dobiti iznosio je oko 68,7 milion KM.
To znači da je ovaj jednokratni efekat imao veoma značajan uticaj na ukupnu polugodišnju dobit Centralne banke od 228,6 miliona KM. Zanimljivo je da je dobit Centralne banke upravo za 68,8 miliona KM viša nego u prvom polugodištu prošle godine.
Kamate ipak glavni izvor dobiti
Ipak, bilo bi pogrešno zaključiti da je ogromna dobit Centralne banke nastala prvenstveno zahvaljujući nezamijenjenim novčanicama. Neto dobit je primarno ostvarena kamatnim prihodima od kamatonosnih komponenti deviznih rezervi Centralne banke.
Najveći doprinos dali su prihodi od portfolija dužničkih instrumenata te depozita kod inostranih banaka. Struktura tih prihoda odražava strategiju investiranja deviznih rezervi usmjerenu na sigurnost, likvidnost i ostvarivanje ciljanih prinosa.
No, neto efekat povezan sa starim novčanicama značajno je utjecao na neto dobit u tekućem periodu, naročito u poređenju s istim periodom prethodne godine.
Upravo taj podatak objašnjava zašto je ovogodišnji rezultat Centralne banke posebno visok, ali i pokazuje da dio ostvarene dobiti predstavlja jednokratan efekat koji se ne može posmatrati kao uobičajeni prihod iz redovnog poslovanja.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
