Slovenija: Godišnja inflacija iznosila 5,8 posto, robe poskupile za više od 7 posto

0

Mjesečna inflacija u januaru u Sloveniji je iznosila 0,4 posto, a roba je u prosjeku za godinu dana poskupjela za 7,1 posto, dok je godišnja inflacija iznosila 5,8 posto i najviša je od augusta 2008. godine, kada je okončan višegodišnji bum prije posljednje finansijske i ekonomske krize, javlja Anadolu Agency (AA).

Na godišnjem nivou inflacija u Sloveniji iznosila je 5,8 posto, a prosječan 12-mjesečni rast iznosio je 2,4 posto, podaci su Zavoda za statistiku Slovenije (RZS).

Za godinu dana cijene roba u prosjeku su porasle za 7,1 posto, a cijene usluga za 3,1 posto. Trajna roba je skuplja 8,2 posto, netrajna roba 8 posto, a polutrajna 2,7 posto.

Sveukupnom rastu cijena na godišnjem nivou najviše su, 1,2 procentna poena, doprinijele više cijene naftnih derivata. Tečna goriva poskupjela su za 11,9 posto, a goriva i maziva za putničke automobile za 29,6 posto. Rast cijena električne energije, gasa i ostalih goriva povećao je inflaciju za 1 procentni poen (za 15,4 posto). Na godišnju inflaciju hrane od 0,8 procentnih poena uticale su i više cijene hrane i bezalkoholnih pića (za 4,6 posto).

S druge strane, godišnja inflacija je ublažena za 0,2 procentna poena u cijenama komunikacijskih proizvoda i usluga (za 4,4 posto).

Godišnji rast cijena, mjeren harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena koji se koristi za poređenje u EU, u januaru je iznosio 6 posto, što je 0,9 procentnih poena više u odnosu na decembar. Prosječni 12-mjesečni rast cijena porastao je sa dva posto na 2,6 posto. Mjesečni rast cijena prema ovom indeksu iznosio je 0,6 posto, a u decembru prošle godine 0,1 posto.

Mjesečna inflacija je u januaru iznosila 0,4 posto, nakon što je u decembru bila nula. Mjesečnom rastu cijena od 0,4 posto (0,2 procentna poena) najviše su doprinijeli skuplji prirodni i urbani plin (za 26,3 posto), zdravstveno osiguranje (za 14,7 posto) i hrana (za 1,5 posto). Još više cijene struje (za 3,6 posto), namještaja za domaćinstvo (za 2,6 posto), zdravstvene zaštite (za 1,7 posto), goriva i maziva za putničke automobile doprinijele su po 0,1 postotni poen. 1,5 posto, automobila (za 1,1 posto), ugostiteljske usluge (za 1,0 posto), a ostatak poskupljenja u januaru.

Na početku sezonskih rasprodaja odjeća i obuća su pali za 10,2 posto, a mjesečna inflacija je smanjena za 0,7 postotnih poena. Jeftinija energija (za 9,8 posto) i paket aranžmani (za 4,4 posto) također su bili jeftiniji u odnosu na prethodni mjesec – ove grupe su smanjile mjesečni rast cijena za 0,1 procentni poen.

Početkom godine Zavod za statistiku Republike Slovenije (RZS) prilagođava listu roba i usluga, tzv. “korpe dobara”, prema izdacima domaćinstava i shodno tome uskladiti pondere za pojedine grupe, pa se januarska inflacija objavljuje sa sedmičnom zakašnjenjem.

Efekti epidemije na navike potrošača vidljivi su i kada se cijene i pretvore u inflaciju. Prošle godine, na primjer, popisu su dodane i hirurške maske, a ove godine dopunjena je dostavom paketa, rekla je Tatjana Brvar iz Zavoda za statistiku.

“U 2021. dodali smo, između ostalog, zaštitne higijenske maske za lice, sredstvo za dezinfekciju ruku i mjesečnu pretplatu na streaming muzike. Ove godine, na primjer, dostavu paketa, dijeljenje automobila, električne automobile”, rekla je Brvar za Radio Slovenije.

Na Sursu se prati ukupno 770 proizvoda i usluga, za svaku se bira pet cijena i četiri različita mjesta, a zatim se pojedinim grupama daje ponder prema potrošnji domaćinstva. Promjene u težinama bit će objavljene nakon najave januarske inflacije – prošle godine, na primjer, hrana je dobila, ali su opali ponderi za transport i rekreaciju i kulturu.

“U grupi transport naglo su pali ponderi za vazdušni saobraćaj i motorna goriva. U grupi za rekreaciju i kulturu ponderi za paket aranžmane, odnosno posebno za usluge koje nisu pružene tokom najstrožih mjera”, objasnila je Brvar.

Glavni analitičar Privredne komore Slovenije Bojan Ivanc je prije objavljivanja zvaničnih podataka Sursa prognozirao januarsku inflaciju od oko 6 posto, nakon 4,9 posto u decembru.

“Ključni efekat biće cijene energenata, koje su ponovo naglo porasle u januaru. Ne smemo zaboraviti činjenicu da je premija dopunskog zdravstvenog osiguranja jednom pala u decembru i da će povećati inflatorne pritiske u januaru”, objasnio je Ivanc, dodajući da je centralna procjena Privredne komore je da su cijene u januaru porasle za najmanje 0,6 posto u odnosu na decembar i najmanje 6 posto u odnosu na januar prošle godine.

Ivanc smatra da će februarska inflacija i dalje biti visoka, i zbog niske osnovice, jer smo u januaru i februaru prošle godine imali deflaciju.

Slična prilagođavanja cijena i pondera za proizvode i usluge izvršili su i drugi statistički uredi u Evropskoj uniji, jer je metodologija povezana sa Eurostatom, Evropskim statističkim uredom. Usklađeni indeks potrošačkih cijena koristi se za direktno poređenje inflacije između zemalja Unije.

U zoni eura inflacija je u januaru iznosila 5,1 odsto, što je za desetinu procenta više nego u decembru. U Belgiji je, na primjer, iznosio 8,5 posto, u Italiji 5,3, u Njemačkoj 5,1 i u Francuskoj 3,3. Najviša stopa izmjerena je u Litvaniji, 12,2 posto.