Rafinerija nafte u Brodu i Rafinerija ulja Modriča šalju radnike na plaćeno odsustvo, gasi se proizvodnja, a i dalje nema informacija o uzroku eksplozije zbog koje je zatvorena Rafinerija u Brodu. Analitičari ističu da su dugovanja rafinerija i kompletne Optima grupe, koja su prešla miljardu eura, pokazatelj da se naftnoj industriji u ovom entitetu ne piše dobro, a sve ih podsjeća na slučaj Birač.
Radnici Rafinerije nafte Brod, koja ne radi od 1. januara ove godine, trenutno su angažovani na remontu postrojenja, ali će od 1. juna, njih 160 ići na plaćeno odsustvo, kaže predsjednik Sindikalne organizacije Rafinerije Đorđe Cvjetković.
“Poslodavac je bio prisiljen da u ovom drugom kvartalu, od 1.06. do 30.06. uputi radnike na čekanje u skladu sa Zakonom zbog nerada Rafinerije nafte. Radnici ostvaruju zaradu u visini od 70 odsto za vrijeme plaćenog odsustva, takozvanog čekanja. Trenutno se radi na sanaciji postrojenja 04 i 05 hidrokrekinga. gdje se i desila havarija”, pojašnjava Cvjetković, piše Radio Slobodna Evropa.
Zbog havarije u Rafineriji nafte prestala je sa radom i proizvodnja baznog ulja u Rafineriji ulja u Modriči, koja je dobijala sirovinu iz pogona koji je havarisan. Tako će od 1. do 30. juna i 52 radnika Rafinerije ulja biti poslato na plaćeno odsustvo, a radnici su zabrinuti, kaže predsjednik Sindikalne organizacije Rafinerije Zlatko Tanasić.
“Za dalje ne znamo. Imaćemo sastanak u julu mjesecu, vidjećemo da to ponudimo i drugim radnicima koji bi željeli možda da iskoriste to u ljetnom periodu a koji imaju nekih svojih ličnih obaveza i poslova da završe. Nadamo se da će nam poslodavac izaći u susret i da će i tim radnicima dozvoliti plaćeno odsustvo a da dio radnika koji se izjasne da bi radili da se vrate na posao”, ističe Tanasić.
Rafinerija nafte u Brodu neće raditi do januara iduće godine, a i dalje se ne zna zbog čega se desila eksplozija u Rafineriji prilikom koje je život izgubio radnik Ljubo Patković.
Predmet je u okružnom tužilaštvu u Doboju, a visokotlačna cijev i druga oprema koja se nalazila između postrojenja 04 i 05 u kojima se vršio takozvani hidrokreking, odnosno proizvodnja sirovina za bazna ulja, koja je eksplodirala, nalazi se na vještačenju u Beogradu. U Inspektoratu Republike Srpske nemaju informacija o razlogu eksplozije, a Okružno tužilaštvo u Doboju ne otkriva podatke jer je istraga i dalje u toku.
Treba istaći i da je akumulirani gubitak preduzeća iz naftne industrije Republike Srpske, prema objavljenim finansijskim izvještajima, na kraju prošle godine premašio milijardu eura.
Tako Optima grupa, pod čijom kapom su obje rafinerije, i koja kontorliše ulaz i izlaz sirove nafte ima ukupni minus od preko 700 miliona eura, dok je Rafinerija nafte u Brodu akumulirala preko 300 miliona eura gubitaka, a negativno posluje i Rafinerija ulja Modriča sa preko 25 miliona eura minusa. Nestro Petrol, preko kojeg se vrši maloprodaja goriva ima akumulirani gubitak od preko 5 miliona eura.
Ekonomista Svetlana Cenić kaže da je naftna industrija data Rusima bez dugova i da od privatizacije nikada nije poslovala pozitivno i da se jasno vidi o čemu se ovdje radi.
“Čudno je da Optima posluje negativno s obzirom da radi preko transfernih cijena, da je rafinerija nafte radila samo uslužnu preradu za Nestro Petrol i Rafineriju u Modriči i ništa drugo od početka. Da je, kada su se dizali krediti, kao hipoteka služila imovina rafinerije, a da ne govorim o onim čudnim kombinatorikama i gimnastikama gdje po jednoj kamatnoj stopi dignu kredit a opterete Rafineriju i zaduže je sa mnogo većom kamatnom stopom”, ističe Cenić.
Urednik portala Capital.ba Siniša Vukelić smatra da način poslovanja naftne industrije koja je u vlasništvu ruskog Njeftegazinkora mnogo sliči onome što su radili Litvanci u Fabrici glinice Birač.
“Pretpostavka je da pored Optima grupe postoji još jedna kompanija koja bilježi ekstra profit upravo na bazi toga što po višim cijenama prodaje sirovu naftu a po nižim kupuje od njih nego što su to tržišne cijene. Kako drugačije objasniti da Optima grupa koja je u njihovom 100 procentnom vlasništvu takođe bilježi akumulirani gubitak od preko milijardu maraka. Takav slučaj smo imali i kada su Litvanci preuzeli Fabriku glinice Birač”, mišljenja je Vukelić.
Analitičari sa kojima smo razgovarali ističu da se poslovanjem naftne industrije moraju ozbiljno pozabaviti nadležni organi, jer su i revizorski nalazi više puta isticali da je poslovanje kompletne naftne industrije neizvjesno bez dalje podrške vlasnika, ruskog Njeftegazinkora.
Izvor: Radio Slobodna Evropa