Radnice i radnici zaposleni u sektoru trgovine u Federaciji BiH ne žele raditi nedjeljom i praznicima. Osnovni je to zaključak istraživanja o stavovima zaposlenih u sektoru trgovine o radu nedjeljom i praznicima, koje su na uzorku od 1.442 osobe proveli prof. dr. Amer Osmić i prof. dr. Nermina Mujagić sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.
Istraživanje se bavilo sociološko-kulturalnim aspektom zabrane rada nedjeljom u sektoru trgovine, a rađeno je u organizaciji Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.
Prof. Mujagić istakla je kako smo kao društvo došli u rascjep između rada i kapitala.
– Svi tranzicijski procesi u ovoj zemlji lomili su se preko leđa radnika. Drago mi je da su prvi put 1.400 trgovkinja i trgovaca pitani šta misle o radu nedjeljom i praznicima. Ovo istraživanje ima i sociološki i politološki značaj, pa se nadam da će pomoći i našim zakonodavcima koji moraju voditi računa o tome kao trgovci razmišljaju o ovom fenomenu – naglasila je prof. Mujagić.
Prof. Osmić je na današnjoj prezentaciji istraživanja kazao je kako je važno pitanje kolika prava imaju radnice i radnici u trgovini te koliko se slušaju njihovi glasovi.
Podršku Nacrtu zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH čijim bi usvajanjem nedjelja i praznici trebali postati neradni dani dalo je čak 96 posto ispitanika, odnosno 97,5 posto trgovaca, 96% zaposlenih u uslužno-trgovačkim djelatnostima, 98,5% u uslužnom sektoru te 91% zaposlenih na uredsko-šalterskim poslovima.
Prof. Osimić istakao je kako je istraživanje pokazalo da 52,4% ispitanika nedjelju radi vrlo često, što su barem tri nedjelje u mjesecu, a skoro tri četvrtine ispitanika radi najmanje dvije nedjelje u mjesecu.
Dvije trećine ispitanika kazalo je kako osjeća veliki nivo stresa i kako nema motivaciju da sa zadovoljstvom ide na posao.
– Tokom istraživanja primijetili smo da je poziv trgovkinje i trgovca postao nepopularan, a jedan od uzroka se može tražiti u nedostatku mogućnosti planiranja slobodnog vremena – pojasnio je prof. Osmić.
Zatim je obrazložio šta bi sa finansijske strane bila motivacija za rad nedjeljom i praznicima. 67% ispitanika kazalo je da bi 100 do 125 KM dodatno na plaću za rad za jednu nedjelju ili praznik bila dovoljna motivacija.
Prof. Osmić je istakao i kako radnice i radnici u trgovini nemaju strah da će zabrana rada nedjeljom i praznicima negativno utjecati na njihov kućni budžet. Čak 76,1% ispitanika smatra da se nova zakonska regulativa neće negativno odraziti na njihov budžet, a 9 od 10 ispitanika reklo je da bi zabrana rada nedjeljom i praznicima pozitivno utjecati na kvalitet njihovog života. 96,4% ispitanika smatra da bi slobodna nedjelja i praznici pozitivno utjecali na njihov porodični život, a 95,2% smatra da bi zabrana utjecala pozitivno na produktivnost tokom radne sedmice. Kao glavne razloge podrške Nacrtu zakona o unutrašnjoj trgovini, 74,7% trgovaca navodi odmor, dok ih 59,5% smatra da je nedjelja najbolji dan za odmor i porodicu.
– Debate o slobodnoj nedjelji i praznicima povećali su i zainteresiranost radnica i radnika za političke procese. Svaki drugi ispitanik (49,8%) iz trgovačke djelatnosti kaže da će od podrške Nacrtu zakona o unutrašnjoj trgovini ovisiti kome će dati glas na predstojećim izborima – kazao je prof. Osmić.
Na kraju prezentacije prof. Osmić je upozorio kako bismo mogli doći u situaciju da imamo poslodavce, ali da nećemo imati radnike.
Predsjednica STBIH Mersiha Beširović pojasnila je zašto je istraživanje urađeno baš sada, kazavši kako u STBIH sve vrijeme znaju da radnice i radnici ne žele raditi nedjeljama i praznicima i da je to bio osnovni pokretač zagovaranja izmjena zakona.
– Otkako je Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini ugledao svjetlo dana, krenula je hajka iza koje, moramo biti iskreni, stoji tek nekoliko federalnih zastupnika. Pojavila se i studija, koja je zapravo subjektivna analiza određenih praksi, preko koje su određeni političari pokušali napraviti ličnu promociju. Naša obaveza je da budemo glas radnica i radnika, a priču o zabrani rada nedjeljom trebamo vratiti tamo gdje pripada i odakle je potekla, a to su samo radnici. Cilj istraživanja je bio pokazati i dokazati da radnice i ranici ne žele raditi nedjeljom i praznicima, jer se u javnosti pojavila teza da oni žele raditi, ali da nisi adekvatno plaćeni. S druge strane, pojavila se i teza da radnici ne razumiju i da se obmanjuju Nacrtom zakona o unutrašnjoj trgovini i da ih sindikat ubjeđuje da će nedjeljom trgovački objekti biti zatvoreni, a da će oni i dalje raditi neke druge poslove – kazala je Beširović.
Poručila je da STBIH neće dozvoliti da se radnici potcjenjuju, da su oni pismeni i da čitaju zakone za razliku od nekih zastupnika, koji često dižu ruku na osnovu onoga što je pročitao njihov šef.
– Željeli smo pokazati kako radnici vide ovo pitanje. Za njih to nije političko pitanje, za njih ono nema ni vjerske ni nacionalne pozadine. Jedini motiv zabrane rada nedjeljom i praznicima za radnike je želja budu sa svojim porodicama. Na tom putu se lokalni nivo vlasti pokazao kao dobar partner koji je napravio određeni iskorak u društvu kojem se često čini da je svaki napredak nemoguć. Oni su pokazali da nije tako. Kako je u toku i predizborna kampanja, ovo je način da pozovemo ljude čija nam se lica smiješe s plakata da se počnu baviti radničkim pitanjima i da počnu izvršavati ono što su obećali. A nama su slobodnu nedjelju i praznik davno obećali – istakla je Beširović.
Elma Demir, koja se također bavi istraživanjima, kazala je kako se napredne svjetske ekonomije zalažu za 4-dnevnu radnu sedmicu, a mi u Bosni i Hercegovini danas razgovaramo o tome imaju li trgovci pravo na slobodnu nedjelju ili praznik.
– Postoji dokazana veza između kvaliteta života, zadovoljstva poslom i mentalnog i fizičkog zdravlja. Ne postoji linearna direktan veza između produktivnosti i velikog broja radnih sati. Pravo na sedmični odmor nije nešto što će kompanije u BiH moći izbjegavati. Veliki broj sektora u BiH bilježi nedostatak radne snage, a mi se trebamo boriti za svaku osobu kako bi radnice i radnici ostajali u BiH – kazala je Demir.
