Zagreb je drastično, sa 12 na 270 eura, povećao takse na kontrolu hrane koju uvozi iz susjednih država među kojima je i BiH, a koje nisu članice Evropske unije.
Ministar vanjske trgovine BiH, Mirko Šarović, najavio je adekvatan odgovor BiH i drugih država pogođenih ovom diskriminatorskom mjerom.
„Hrvatska je proširila spisak voća i povrća koje mora proći fitosanitarni nadzor na granici ako dolazi iz trećih zemalja, u koje se ubraja i BiH, i povećale takse koje su 22 puta više od dosadašnjih.
To praktično znači da će voće i povrće uvezeno iz BiH i drugih država regije, biti skuplje na hrvatskim pijacama, odnosno da će biti manje konkuretno u odnosu na voće i povrće proizvedeno u Hrvatskoj, piše Slobodna Bosna.
Riječ je o klasičnoj mjeri vancarinske barijere kojom Hrvatska pokušava zaštititi domaće proizvođače, a što je u izravnoj suprotnosti s potpisanim uvjetima slobodne trgovine.
Mada se ova mjera odnosi na sve države regije, nesumnjivo je usmjerana prvenstveno protiv Srbije, koja ima najznačajniju proizvodnju voća i povrća na Balkanu.
BiH je objektivno u ovom srpsko-hrvatskom trgovinskom ratu koleteralna žrtva jer ne predstavlja prijetnju hrvatskim proizvođačima voća i povrća zbog čije je zaštite ova mjera i uvedena.
Prema upravo objavljenim podacima, kojima se ovih dana pohvalio i premijer Srbije Aleksandar Vučić, Srbija od aprila ove godine prvi put u povijesti bilježi suficit u trgovini s Hrvatskom, što znači da Hrvatska više uvozi iz Srbije nego što u nju izvozi.
Radi se o značajnom preokretu, koji se prethodnih godina činio skoro nezamislivim, s obzirom na to da je Hrvatska svih ovih godina redovno bilježila izraziti suficit u trgovini sa Srbijom. No hrvatski se suficit polako topio da bi se u aprilu suficit pretvorio u deficit.
Sa svim ostalim državama u regiji, među kojim je i BiH, Hrvatska ima trgovinski suficit, pa je dakle sasvim logično izvesti zaključak da je uvedena mjera prvenstveno usmjerena protiv glavnog konkurenta – Srbije.
Ministar vanjske trgovine BiH, Mirko Šarović, rekao je u izjavi za „Slobodnu Bosnu“ da će BiH reagirati na odluku hrvatske vlade za koju smatra da nije u skladu sa pravilma zajedničke politike EU u oblasti proljoprivredne proizvodnje.
“Danas ćemo se konsultovati sa nadležnim agencijama u BiH a razgovarat ćemo i sa kolegama u Srbiji i Makedoniji, kako bismo uskladili naš odgovor. Preuranjeno je reći kakav će biti naš odgovor, ali mogu potvrditi da ćemo zaštititi naše poljoprivredne proizvođače u istoj mjeri kako ih štiti Hrvatska“, rekao je Šarović za „Slobodnu Bosnu“.
Ministar Šarović nije želio ni potvrditi ali ni demantirati vijest da se najčešće spominje recipročna kontramjera, što bi značilo da cijene fitosanitarne kontrole budu identične i kod uvoza robe iz Hvatske u BiH.
Ta se opcija najčešće spominje u Srbiji, iz čijeg su ministarstva trgovine jučer poručili – ili dogovor, ako je Hrvatska spremna da preispita svoju odluku, ili recipročne mere.
„Najbolje bi bilo da ovo pitanje rešimo na bilateralnoj osnovi, ali ukoliko to ne bude bilo moguće, onda ostaje da problem internacionalizujemo i tražimo rešenja u okviru Evropske komisije. Zajedno sa komorama Makedonije, Bosne i Crne Gore ćemo danas raditi na zajedničkom odgovoru“, kazao je Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije.
