Ekonomski odnosi u regiji mijenjaju se, ali ne onom brzinom kojom se ranije očekivalo. Najnovije projekcije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) donose značajnu promjenu u prognozama o tome kada će Srbija prestići Hrvatsku i postati najveća ekonomija među zemljama bivše Jugoslavije.
Naime, prema projekcijama MMF-a s kraja prošle godine, Srbija je trebala prestići Hrvatsku već 2027. godine. Međutim, najnoviji podaci iz oktobra 2026. pokazuju da će do tog preokreta, prema sadašnjim očekivanjima, doći tek 2029. godine, piše BiznisInfo.ba.
Riječ je o značajnoj promjeni u relativno kratkom periodu, koja odražava izmijenjena očekivanja o ekonomskom kretanju dviju najvećih ekonomija ovog dijela regije. Podsjetimo, BiznisInfo.ba je početkom januara objavio veliku analizu pod naslovom “Nova era: Srbija prestiže Hrvatsku i postaje ekonomski lider regije“, zasnovanu na tada dostupnim podacima MMF-a s kraja prošle godine.
Sada smo analizirali nove projekcije iste međunarodne institucije i uporedili ih s ranijim podacima. Rezultati pokazuju da je MMF povećao procjene nominalne veličine hrvatske ekonomije, dok je istovremeno smanjio pojedine projekcije za Srbiju.
Hrvatska zadržava prednost još tri godine
Prema najnovijim podacima MMF-a, nominalni bruto domaći proizvod Srbije u 2026. godini trebao bi iznositi 111,2 milijarde američkih dolara, dok se za Hrvatsku očekuje 115,92 milijarde dolara.
To znači da će Hrvatska ove godine, prema projekcijama, imati ekonomiju veću za oko 4,7 milijardi dolara. Razlika bi se naredne godine trebala smanjiti, ali ne dovoljno da Srbija preuzme vodstvo. Za 2027. MMF sada predviđa BDP Srbije od 120,27 milijardi dolara, dok bi hrvatska ekonomija trebala dostići 122,23 milijarde dolara.
Posebno zanimljiva bit će 2028. godina, kada će dvije ekonomije, prema projekcijama, biti gotovo potpuno izjednačene. Tada se za Srbiju očekuje BDP od 127,92 milijarde dolara, a za Hrvatsku 128,23 milijarde dolara. Razlika će iznositi svega 310 miliona dolara.
Preokret se sada očekuje 2029. godine. Tada bi srbijanska ekonomija trebala dostići 136,43 milijarde dolara, a hrvatska 133,95 milijardi dolara. Srbija bi tako prvi put prema ovim projekcijama preuzela prednost od približno 2,5 milijardi dolara.
Kako će izgledati odnos dvije ekonomije
Najnovije projekcije MMF-a pokazuju sljedeće vrijednosti nominalnog BDP-a, izražene u milijardama američkih dolara:
Prema tome, Srbija bi nakon 2029. trebala nastaviti povećavati prednost. Već 2030. njena ekonomija bila bi veća od hrvatske za oko 5,4 milijarde dolara, dok bi do 2031. razlika narasla na više od devet milijardi dolara. Ipak, riječ je o projekcijama koje se mogu mijenjati zavisno od ekonomskih kretanja, inflacije, deviznih kurseva i drugih faktora.
Zašto je MMF promijenio prognoze?
Iza promjene projekcija nalazi se nekoliko važnih ekonomskih okolnosti. Prije svega, srbijanska ekonomija tokom 2025. godine rasla je sporije nego što se ranije očekivalo. Prema podacima MMF-a, realni rast Srbije u prošloj godini iznosio je oko dva posto, što je bilo znatno ispod ranijih očekivanja i rezultata iz prethodnih godina.
U svojim analizama MMF je ukazivao na niz faktora koji su uticali na usporavanje ekonomske aktivnosti. Među njima su poremećaji u energetskom sektoru, neizvjesnost povezana sa sankcijama Naftnoj industriji Srbije (NIS), domaće političke i društvene tenzije, slabija poljoprivredna sezona te nepovoljno međunarodno okruženje.
To ukazuje na opreznije dugoročne procjene, povezane s investicijama, produktivnošću i potrebom za strukturnim reformama. Ipak, MMF očekuje da će srbijanska ekonomija nastaviti rasti, uz podršku infrastrukturnih projekata, novih proizvodnih kapaciteta i ulaganja povezanih s organizacijom međunarodne izložbe EXPO 2027.
Hrvatsku podržavaju potrošnja i evropski fondovi
S druge strane, hrvatska ekonomija posljednjih godina pokazuje relativno snažnu otpornost. Prema podacima Evropske komisije, realni rast hrvatske ekonomije u 2025. iznosio je oko 3,4 posto, što je bilo osjetno više nego u Srbiji.
Hrvatski rast u značajnoj mjeri podržavaju domaća potrošnja, rast zaposlenosti i plata, investicije te korištenje sredstava iz fondova Evropske unije. Posebno važnu ulogu imaju javne investicije, uključujući velike infrastrukturne projekte, koje se dijelom finansiraju evropskim novcem.
Ovi faktori pomažu Hrvatskoj da održi ekonomsku aktivnost i u periodu kada se evropska ekonomija suočava s brojnim izazovima. Međutim, postoji još jedan važan detalj koji se često zanemaruje u poređenjima ukupne veličine ekonomija.
Važna je i vrijednost dolara
Podaci koje analiziramo odnose se na nominalni BDP izražen u američkim dolarima. To znači da na konačne vrijednosti ne utiče samo realni ekonomski rast, nego i inflacija, odnosno kretanje domaćih cijena, te devizni kursevi. Hrvatska koristi euro, dok Srbija koristi dinar.
Zbog toga promjene odnosa eura, dinara i američkog dolara mogu značajno uticati na međunarodno poređenje ukupne veličine njihovih ekonomija. Naprimjer, jačanje eura prema dolaru može povećati dolarsku vrijednost hrvatskog BDP-a čak i bez odgovarajućeg povećanja realne proizvodnje.
Upravo zato povećanje nominalnog BDP-a izraženog u dolarima ne treba automatski tumačiti kao jednako ubrzanje realnog ekonomskog rasta. Ipak, jasno je da su nove projekcije rezultat izmijenjenih ekonomskih pretpostavki i očekivanja.
Gdje je Bosna i Hercegovina?
Najnovije projekcije MMF-a donose i povećanje očekivane nominalne veličine ekonomije Bosne i Hercegovine. Prema novim podacima, BDP BiH u 2026. godini trebao bi iznositi 37,26 milijardi američkih dolara. Naredne godine očekuje se rast na 39,87 milijardi, a 2028. na 42,22 milijarde dolara.
Do 2030. godine nominalni BDP Bosne i Hercegovine trebao bi dostići 47,09 milijardi dolara. To je gotovo tri milijarde dolara više od projekcije koja je bila dostupna početkom godine, kada se za 2030. očekivalo 44,11 milijardi dolara.
Prema najnovijim prognozama, ekonomija BiH u 2031. godini trebala bi dostići 49,55 milijardi dolara, čime bi se približila granici od 50 milijardi. Ipak, uprkos očekivanom rastu, razlika u odnosu na Srbiju i Hrvatsku ostat će velika.
Prema projekcijama za 2031, srbijanska ekonomija bit će nešto više od tri puta veća od ekonomije BiH, dok će hrvatska biti gotovo tri puta veća. To pokazuje da će Bosna i Hercegovina, iako se očekuje povećanje ukupne veličine njene ekonomije, i dalje značajno zaostajati za dvije najveće ekonomije među državama bivše Jugoslavije.
Crna Gora prelazi granicu od deset milijardi dolara
Rast se očekuje i u Crnoj Gori, čija ekonomija prema novim projekcijama MMF-a u 2026. dostiže 10,12 milijardi dolara. Do 2029. nominalni BDP Crne Gore trebao bi porasti na 11,91 milijardu, a do 2031. na 13,13 milijardi dolara.
To predstavlja povećanje od gotovo 30 posto u petogodišnjem periodu, izraženo u tekućim američkim dolarima. Crna Gora tako ostaje znatno manja ekonomija od Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali se i za nju očekuje nastavak nominalnog rasta.
Najveća ekonomija ne znači i najviši životni standard
Iako bi Srbija 2029. trebala prestići Hrvatsku prema ukupnoj veličini nominalnog BDP-a, to ne znači da će istovremeno prestići Hrvatsku prema razvijenosti ili životnom standardu. Srbija ima znatno veći broj stanovnika od Hrvatske, što joj omogućava da ima veći ukupni BDP i uz nižu ekonomsku proizvodnju po stanovniku.
Hrvatska, s druge strane, ostaje značajno ispred Srbije prema nominalnom BDP-u po stanovniku, dok Slovenija i dalje ima najviši nivo ovog pokazatelja među državama bivše Jugoslavije. Zato je važno razlikovati ukupnu ekonomsku snagu države od prosječnog ekonomskog učinka po stanovniku.
Ukupni BDP govori o veličini ekonomije, dok BDP po stanovniku omogućava drugačiju vrstu poređenja, iako ni on sam po sebi ne predstavlja potpunu mjeru životnog standarda.
Ekonomska mapa regije se mijenja, ali sporije od očekivanja
Najnovije projekcije MMF-a potvrđuju da se ekonomski odnosi u regiji nastavljaju mijenjati. Srbija bi, prema sadašnjim očekivanjima, trebala prestići Hrvatsku po ukupnom nominalnom BDP-u 2029. godine, dvije godine kasnije nego što se predviđalo početkom 2026.
Hrvatska je u međuvremenu zadržala povoljniju poziciju nego što se ranije očekivalo, dok su prognoze za Srbiju postale nešto opreznije. Ipak, MMF i dalje predviđa da će Srbija nakon očekivanog prestizanja nastaviti povećavati prednost te da će do 2031. njena ekonomija premašiti 155 milijardi dolara.
U isto vrijeme, očekuje se rast ekonomija Bosne i Hercegovine i Crne Gore, ali bez značajnijeg približavanja ukupnoj veličini srbijanske i hrvatske ekonomije.
Činjenica da su se prognoze toliko promijenile u svega oko godinu dana pokazuje koliko su ovakva dugoročna poređenja osjetljiva na ekonomska kretanja i promjene međunarodnih okolnosti.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
