Washington Post (WP) saopštio je da velika potrošnja Kremlja na rat protiv Ukrajine gura rusku privredu u pregrijavanje, ali da ona zadržava dovoljno resursa da izdrži rat još nekoliko godina.
List primjećuje da je velika vojna potrošnja, uključujući visoke isplate okupatorskoj vojsci, pridonijela privrednom rastu, kao i visokim platama i inflaciji, budući da su kompanije prisiljene uskladiti vojne plate kako bi privukle radnike.
– Rusija si može priuštiti finansiranje svog rata protiv Ukrajine još nekoliko godina, prema ekonomistima, zbog golemih prihoda od nafte i neuspjeha zapadnih sankcija, posebno ograničenja cijena nafte koje je nametnula Grupa sedam zemalja, koje nisu uspjele smanjiti rusku naftu prihoda – pišu novine.
Sve veće vojne plate potiču brz rast plata u Rusiji, stavljajući značajan pritisak na privatne kompanije koje se bore održati korak. Nedavno istraživanje Ruskog sindikata industrijalaca i preduzetnika pokazalo je da se 82,8% firmi suočava s izazovima pri zapošljavanju osoblja.
U međuvremenu, ruska Federalna državna služba za statistiku (Rosstat) izvijestila je o padu stope nezaposlenosti na 2,4 posto od juna.
Rosstat izvještava da su realne plate u Rusiji porasle za 12,9 posto na godišnjem nivou tokom prve polovine 2024., iako su nezavisni analitičari izrazili sumnju u te brojke. Naime, najslabije plaćeni radnici doživjeli su najveći porast, s povećanjem od 67 posto, objavio je u martu nezavisni ruski list The Bell.
Novine izvještavaju da se Sibir suočava s nedostatkom muškaraca vozača autobusa, što dovodi do zatvaranja ruta i dugih redova, jer vozači u vojsci mogu zaraditi znatno veće plate – čak i do dvostruko više. Kao odgovor na ovu kadrovsku krizu, Sergej Kuznjecov, gradonačelnik malog sibirskog grada Novokuznjecka, predložio je formiranje “ženskog bataljona” vozačica autobusa kako bi se riješio problem nedostatka radnika u tom sektoru.
U prošlosti se Rusija oslanjala na srednjoazijske migrante da popune niskoplaćena radna mjesta; međutim, nakon terorističkog napada na Crocus City Hall, zemlja je deportovala desetine hiljada ovih radnika i uvela zabrane ulaska mnogim drugima. Izvještaji nezavisnih ruskih medija pokazuju da je značajan broj radnika migranata takođe mobilizovan za borbu u ratu, prenosi Bankar.me.
