Novi Travnik je općina iz koje u posljednje vrijeme dolazi sve više pozitivnih vijesti. Uz dobre rezultate BNT-a u namjenskoj industriji, koje su kroz priču o bh. haubici obišle region, otvaraju se novi proizvodni pogoni, industrijska zona, a sve je više pozitivnih primjera uklanjanja međunacionalnih podjela.
Ovo prepoznaju i investitori koji žele ulagati u ovaj kraj, a već se govori o stotinama zaposlenih i planovima za nova radna mjesta. Jedan od najzaslužnijih za takav pozitivan zaokret općine je, svakako, načelnik Refik Lendo, koji za bh. informativni servis INS otvoreno govori o onome što bi danas moralo, a često nije top tema bh. medija: razvoju, zapošljavanju, suživotu…
Od zarasle livade do industrijske zone
Jedan od Vaših prioriteta u novom mandatu jeste, kako ste sami naveli, zapošljavanje u Novom Travniku, posebno mladih i obrazovanih ljudi, kakve rezultate bilježite u tom veoma važnom procesu?
Pozitivnih pomaka ima i oni su vidljivi. Možda najvidljiviji u naše dvije industrijske zone, osobito zoni „Neobarje“ koju smo od zarasle zelene površine pretvorili u prostor u koji dolaze investitori, grade poslovne kapacitete i upošljavaju radnike. Mi kao jedinica lokalne samouprave poduzimamo brojne korake koji će zonu učiniti zanimljivom investitorima, u smislu da ulažemo u putnu i komunalnu infrastrukturu, uz istovremeno pojednostavljivanje procedura dobivanja dozvola za izgradnju poslovnih kapaciteta, pri čemu svakako insistiramo na poštivanju zakonskih odredbi.
Koliko je općina Novi Travnik pogođena općim trendom odlaska mladih i kako pomoći našoj mladosti, odnosno vratiti taj svojevrsni pobjednički duh u našoj zemlji?
Novi Travnik nije ni više ni manje pogođen odlaskom mladih od drugih sredina u BIH. To je činjenica s kojom se moramo uhvatiti u koštac na svim razinama vlasti. Bez otvaranja novih radnih mjesta, uvođenjem poticajnih mjera za biznis projekte mladih kao i poticajnih mjera u oblasti stanogradnje, podrške porodiljama, stipendiranja studenata i slično, teško je uvjeriti mlade da je njihova budućnost ovdje.
Naši mladi vole svoju zemlju, no ta ljubav nije dovoljna. Ako mlad čovjek ne može svojim radom osigurati egzistenciju za sebe i svoju porodicu onda to nije dobro ni za koga. Mi u Općini svjesni smo problema jer svakodnevno smo u kontaktu sa građanima. Izdvajamo sredstva za liječenje građana, nabavku lijekova, stipendiramo 65 studenata, svake godine omogućimo da najmanje 20 mladih visokoobrazovanih ljudi stekne prvo radno iskustvo u Općini Novi Travnik. Također, šest godina kroz projekt „Omladinska banka“ financiramo ideje mladih, podržavamo start-up biznise, ali vidimo da se ta pitanja moraju rješavati kroz uređen sistem, a ne da interveniramo u gorućim situacijama.
Mlade treba ohrabriti ali i dati im vjetar u leđa. Ali ne samo retorički. Treba omogućiti mladom čovjeku prvo da dobije šansu za zaposlenje kroz koje će se on moći iskazati, raditi i zaraditi.
U proteklom periodu Općina Novi Travnik je najviše ulagala u razvoj infrastrukture za industrijsku zonu Neobarje, gdje se očekuje zapošljavanje najmanje 150 ljudi. U kojoj fazi je taj projekt i što bi on u konačnici trebao donijeti Novom Travniku?
Industrijska zona „Neobarje“ svakako je hvale vrijedan projekt Općine Novi Travnik. U ovom trenutku dva privredna subjekta su otvorila proizvodne kapacitete, a u izgradnji su još četiri pogona. Općina sa svoje strane nastavlja sa izgradnjom infrastrukture u poslovnoj zoni „Neobarje“.
U prvom redu gradimo potrebne saobraćajnice unutar zone sa pratećom infrastrukturom, kao i oborinsku i fekalnu kanalizaciju. U narednom periodu planirano je asfaltiranje puta iz zone ka susjednom naseljenom mjestu.
Radili ste i na tome da se zahtjevi privrednika ubrzano realiziraju, koliko je to važno u razvojnom procesu o kojem govorimo?
Općinske službe upoznate su sa mojim stavom da se svim građanima treba i mora pružiti puna usluga, u što kraćem vremenu. To isto važi i za privrednike koji žele investirati na našem području. Evo, prva dva poslovna subjekta koja su počela raditi u našoj zoni došla su sa područja druge općine. Možda je i to pokazatelj da mi ozbiljno i profesionalno radimo.
Ima li nagovještaja i ozbiljnijih stranih investicija i koliko se na tom polju može uraditi u saradnji sa susjednim općinama poput Bugojna, Viteza, Gornjeg Vakufa?
Na prostoru naše općine trenutno pogon otvara jedan strani investitor, čiji proizvod ima poznato ime i renome na svjetskom tržištu. Što se tiče suradnje sa drugim općinama, ona je dobra u onim oblastima gdje mi kao lokalne zajednice možemo djelovati.
U toku su aktivnosti na realizaciji projekta „Plava voda“ u kome sudjeluju Travnik, Novi Travnik, Vitez, Busovača i Zenica. Također, traju aktivnosti na iznalaženju lokacije za kanalizacioni kolektor (pročistač ) za općine Travnik, Novi Travnik i Vitez. Razgovaramo sa drugim općinama o mogućnosti izgradnje zajedničke pretovarne stanice i rješenje odlaganja komunalnog otpada, a traži se i zajedničko rješenje za izgradnju azila za napuštene životinje.
Daljinsko grijanje i bh. haubica
Pažnju javnosti u BiH, pa i regiji, privukla je kompanija BNT koja je uspjela da proizvede prvu bh. haubicu. Iako je namjenska proizvodnja u nadležnosti viših razina vlasti, koliko ona može biti od koristi i lokalnoj zajednici kroz razvoj dodatnih djelatnosti i infrastrukture, te, naravno, zapošljavanje ljudi?
Svaki poslovni kapacitet dobro je došao a osobito onaj koji za sebe veže dodatne poslove odnosno sekundarne proizvođače. O tome je i ovdje riječ jer razvoj namjenske industrije za sobom povlači čitav niz drugih podizvođača u izgradnji složenih proizvoda. BNT ima svoju politiku zapošljavanja koja je neovisna od Općine, a svaki novouposleni radnika sa prostora Novog Travnika dobitak je za našu lokalnu zajednicu.
Koji će biti vaši prioriteti u narednom periodu na planu vođenja Općine Novi Travnik? U čemu je najveći razvojni potencijal općine?
Prioritet je dovršiti izgradnju nove zgrade OŠ „Safvet beg Bašagić“ u Novom Travniku i osnovcima, kojih je u školskoj 2017/2018 godini upisano 483, omogućiti da se školuju u zdravim, uređenim i opremljenim prostorima, što sada, nažalost, nije slučaj.
Roditelji su više puta prijetili da će prekinuti nastavni proces u ovoj školi zbog loših uvjeta u učionicama, sanitarnim prostorijama, stubištima… u kojima borave njihova djeca. Obišao sam školu, uvjerio se u ispravnost njihovih zahtjeva i ustrajat ću u namjeri da djeca novu školsku zgradu dobiju što prije.
Što se tiče Općine, kao jedinice lokane uprave, puno je planova. Treba završiti započete projekte i osmisliti nove. Mislim da je uspostava daljinskog grijanja u gradu još jedan visoko rangirani prioritet. Tu poduzimamo određene korake, i izvršna i zakonodavna vlast, te se nadam da ćemo ovu situaciju u koju nas je dovela UNIS Energetika, zbog njihove slabe likvidnosti, prevazići i doći do povoljnog rješenja koje će našim građanima osigurati centralno grijanje u stanovima.
Razvojnu šansu mi, svakako, vidimo u razvoju dviju poslovnih zona, razvoju metalne industrije, a podržavamo i poljoprivrednu proizvodnju. Naravno, zbog konfiguracije terena i usitnjenosti posjeda, ovdje se ne mogu očekivati preveliki financijski efekti, ali mogu biti dodatni izvori zarade našeg stanovništva i malih proizvođača organske hrane, pčelara, uzgajivača malina, stočara.
Koliko se radi na razvoju infrastrukture i što su rezultati koje biste mogli istaknuti?
U moja dva prethodna mandata, što sam nastavio i u trećem, fokus je bio da se svakom građaninu omogući dovoljno pitke vode, asfalt do kuće i rasvjeta do vrata. U tome sam u najvećoj mjeri i uspio. Upravo smo imali tehnički prijem LED rasvjete instalirane na prostoru cijele općine. Nema mjesne zajednice u kojoj nismo asfaltirali, ulagali u vodovod i kanalizaciju, kazao je između ostalog Lendo u intervjuu za bh. informativni servis INS.
