U Republici Srpskoj je, za razliku od FBiH i Brčko distrikta, u januaru došlo do blagog povećanja nezaposlenosti, a stručnjaci kao razlog otpuštanja radnika navode rast minimalca i pad obima proizvodnje u industriji do kojeg je dovela kriza u EU.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, na evidencijama zavoda i službi za zapošljavanje na kraju januara bio je 340.561 građanin koji je tragao za poslom, što je u odnosu na decembar 2023. manje za oko jedan posto, dok je u poređenju sa januarom prošle godine došlo do pada nezaposlenosti za 4,36 posto.
– Nezaposlenost se u januaru ove godine u odnosu na prethodni mjesec u FBiH smanjila za 3.304 osobe ili 1,12 odsto, u Brčko distriktu za 134 lica ili 1,05 odsto, dok se u Republici Srpskoj povećala za 229 osoba ili 0,39 odsto – pokazuju podaci agencije.
Na biroima širom zemlje tokom januara je bilo najviše kvalifikovanih radnika, i to 106.536. Na drugom mjestu su nekvalifikovane osobe i to njih 99.818, dok su na trećem mjestu nezaposleni sa srednjom stručnom spremom i to 95.801 osoba.
Posao je u navedenom periodu tražio i 27.291 građanin sa visokom stručnom spremom, 5.331 sa višom, njih 4.975 sa nižom te 809 visokokvalifikovanih radnika.
Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić smatra da pokazatelji o rastu nezaposlenosti u jednom mjesecu ne treba nikoga da zabrinjavaju, niti su ti negativni pokazatelji mjerodavni za donošenje zaključaka o stanju u privredi, piše Glas Srpske.
– Evidentno je da je u januaru bilo otpuštanja u nekim preduzećima, što je i rezultovalo takvim bilansom, ali generalno gledano u ovom momentu imamo ozbiljnih problema sa nedostatkom radne snage. Mislim da stopa nezaposlenosti u RS-u i FBiH nikada nije bila manja nego sada. Imamo veliki broj zahtjeva za uvozom radne snage iz inostranstva – kazao je Račić.
On je istakao da je pad potražnje i smanjenje obima proizvodnje u industriji, koji je prouzrokovan krizom u EU, djelimični krivac za otkaze.
– U tekstilnoj i obućarskoj industriji postoje procjene da će biti neophodno otpustiti dio radnika, a slično je i sa preduzećima koja su u vezi sa elektronskom i automobilskom industrijom, jer je smanjen obim proizvodnje. Radnici koji ostanu bez posla, ukoliko su spremni na edukaciju, mogu lako doći do novog radnog mjesta, jer je veliki potražnja za kadrom u pekarskom sektoru, turizmu, ugostiteljstvu, građevini – naveo je Račić.
Ekonomista Zoran Pavlović razlog za blago povećanje nezaposlenosti nalazi u rastu minimalne plate, do čega je došlo 1. januara ove godine, kada je najniža zarada povećana sa 700 na 900 KM.
– Određeni rast nezaposlenosti je bio i očekivan, jer je rast minimalca negativno uticao na finansijske kalkulacije jednog dijela preduzeća u niskoprofitabilnim sektorima, koji pri ugovaranju poslova za ovu godinu nisu u obzir uzeli toliki rast najniže plate. Primjer je prijedorsko preduzeće iz oblasti tekstilne industrije, koje je početkom godine likvidirano i gdje su svi radnici otpušteni. Otkaza je bilo i u drugim preduzećima iz te branše, ali i u uslužnim djelatnostima – kazao je Pavlović.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH u januaru je sa evidencija službi za zapošljavanje brisano 21.827 osoba, od kojih je 7.530 zaposleno. Istovremeno je za 10.370 osoba prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 3.361 novog radnika.