BiH je lani povećala izvoz i uvoz iz zemalja članica regionalne zone slobodne trgovine, ali je zbog mnogo bržeg rasta uvoza porastao spoljnotrgovinski deficit, pišu Nezavisne Novine.
Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je lani na tržište obuhvaćeno sporazumom o CEFTA izvezena roba vrijedna 1,429 milijardi, što je za 0,91 odsto više u odnosu na 2014. godinu. U isto vrijeme uvoz je dostigao vrijednost od 2,373 milijarde KM i porastao za 5,39 odsto u poređenju sa 2014. godinom.
To se znatno negativno odrazilo na spoljnotrgovinski deficit koji je porastao za 5,9 odsto pa je minus BiH u trgovini sa regionalnim partnerima iznosio 944,18 miliona KM.
Područje CEFTA je drugo najvažnije tržište BiH, odmah iza Evropske unije, i prošlogodišnji plasman robe u zemlje koje ga čine imao je udio od 15,5 odsto u ukupnom izvozu. Uvoz iz ovog bloka činio je 15,4 odsto ukupno importovane robe.
BiH je u 2015. povećala izvoz samo u Makedoniju i na Kosovo u odnosu na 2014. godinu, dok je uvoz smanjen samo iz Crne Gore. Srbija je bila najznačajniji uvozno-izvozni partner iz CEFTA regiona sa kojom je lani ostvareno 78 odsto ukupne razmjene.
Njena struktura je, međutim, nepovoljna za BiH jer je uvoz više nego duplo veći od izvoza. Direktor Sektora za makroekonomski sistem u Spoljnotrgovinskoj komori BiH Momir Tošić kaže da razloge povećanja spoljnotrgovinskog deficita u razmjeni sa CEFTA regionom treba tražiti kroz rast uvoza proizvoda agroindustrijskog i metalnog sektora uz istovremeno smanjenje izvoza.
– Problem je što još izvozimo poluproizvode. Vjerujem da bismo uz finalizaciju mogli osvojiti dobar dio tržišta CEFTA regiona – kaže Tošić.
BiH se suočava sa još jednim ogromnim problemom oslikanim u zahtjevu Evropske komisije za povratak na sistem tradicionalne trgovine sa Hrvatskom, koja želi da povrati izgubljenu dominantnu poziciju koju je imala na CEFTA tržištu prije ulaska u Evropsku uniju. – Ako bi se to dogodilo, evropski proizvođači iz agroindustrijskog sektora bi imali dominantnu poziciju na našem tržištu, naročito jer za njih još važi zabrana izvoza na rusko tržište, pa bi se sav višak robe mogao sliti u BiH čime bi naši proizvođači ostali i bez dijela domaćeg tržišta koji trenutno posjeduju – smatra Tošić i dodaje da naši proizvođači trenutno, uz veliki broj problema među kojima su možda i najvažniji znatno niži podsticaji od evropskih, teško mogu povećati konkurentnost.
