Šta je potrebno da kompanija utiče na promjenu budućnosti kada njen postojeći poslovni model već donosi uspjeh? Da li je društvo spremno da o teškim temama razgovara otvoreno, čak i kada se odgovori ne uklapaju u ono što nam je poznato? Ova pitanja povezala su učesnike regionalne konferencije TECHNOVATION SEE 2026, koju je kompanija Philip Morris International organizovala u beogradskoj Ložionici, pod sloganom „Inovacije. Odgovornost. Uticaj“.
„Prije petnaest godina počela sam raditi u kompaniji Philip Morris International. Došla sam u uspješnu, tradicionalnu kompaniju, izgrađenu oko Marlbora, najpoznatijeg brenda cigareta na svijetu. Bila sam uvjerena da dobro razumijem gdje sam došla, čime se kompanija bavi i u kom pravcu ide. Nisam bila u pravu“, rekla je Tamara Milovanović, generalna direktorica kompanije PMI za jugoistočnu Evropu, otvarajući konferenciju pričom o četiri promjene koje tada nije mogla ni zamisliti.
Njena centralna poruka bila je da suštinska transformacija ne počinje tek kada stari model prestane funkcionirati. Naprotiv, najveći test spremnosti na promjenu nastaje upravo onda kada kompanija mora da preispita ono na čemu je izgradila uspjeh. Podsjetila je na strateški zaokret iz 2016. godine, kada je rukovodstvo kompanije javno saopštilo ambiciju da cigarete jednog dana u potpunosti zamijeni boljim alternativama. U tom trenutku, naglasila je, nije bilo garancija da će takva odluka uspjeti.
„To nije bio marketinški slogan, iako su mnogi tako pomislili, već veliki naučni izazov“, navela je Milovanović. Govoreći o razmjerama promjene, istakla je da je IQOS u mnogim segmentima i na brojnim tržištima nadmašio Marlboro – simbol prethodne ere kompanije. Iza ove promjene ne stoji samo razvoj novih proizvoda, već i suštinska transformacija kompanije, u kojoj su nauka i istraživanje dobili centralnu ulogu.
Kao ilustraciju izdvojila je 1.600 naučnika angažovanih u istraživačko-razvojnom centru kompanije. „Zaštitni znak kompanije Philip Morris International više nije kaubojski šešir, već bijeli mantil“, poručila je, objašnjavajući da se istraživanja i razvoj zasnivaju na naučnim kapacitetima i da je jedan od ciljeva razvoj alternativa za punoljetne pušače koji bi inače nastavili da puše. Posebno je ukazala na ulogu Srbije u toj transformaciji. Fabrika u Nišu, koja se razvija od privatizacije 2003. godine, proširila je svoju ulogu u globalnoj proizvodnoj mreži kompanije, uključujući proizvodnju nesagorijevajućih duhanskih patrona.
Od idealnih pravila do ostvarivih odluka
Razgovor je nastavljen pitanjem „Da li je manje štetno dovoljno dobro?“, koje je voditelj Ivan Zeljković otvorio sa dr Peterom Harperom, onkologom i stručnjakom za javno zdravlje. Harper je ukazao na paradoks savremenog odnosa prema zdravlju: sve veća dostupnost informacija ne znači nužno i lakše usvajanje zdravijih navika. Kao važnu prepreku prepoznao je perfekcionizam, osjećaj krivice i preporuke koje ljudi teško mogu da primijene u svakodnevnom životu.
U središtu razgovora bio je pristup koji polazi od stvarnih mogućnosti ljudi i razumijevanja različitih nivoa rizika. U kontekstu pušenja, dr Harper je kao najbolji izbor istakao potpuni prestanak pušenja, odnosno nepočinjanje, uz razmatranje principa smanjenja štetnosti za punoljetne koji nastavljaju da puše. Takav pristup ne znači odsustvo rizika, niti mijenja potrebu za zaštitom mladih. „Niko ne može da ospori da je prestanak pušenja najbolja odluka za svakog pušača, kao što je najbolji izbor nikada ne početi. Međutim, moramo biti realni. Postoje ljudi koji ne uspijevaju da prestanu pušiti čak ni nakon dijagnoze raka pluća. Zato moramo da razgovaramo o smanjenju štetnosti. Znamo da nikotin izaziva zavisnost, ali da su kancerogene materije koje nastaju sagorijevanjem duhana ključni uzrok rizika od raka povezanog s pušenjem. Ako neko ne može prestati, sljedeći korak je da razumijemo šta izaziva štetu i šta možemo uraditi kako bismo je smanjili. Smanjenje štetnosti nije nov koncept – svakodnevno ga primjenjujemo, od korištenja sigurnosnog pojasa do zaštite od sunca. Zašto onda ne bismo na isti način razmišljali i o pušenju?“, istakao je dr Peter Harper.
Ministarstvo zdravlja: Prevencija se ne završava zabranama
O značaju prevencije i ulozi institucija u zaštiti zdravlja mladih govorila je dr Ivana Stašević Karličić, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Republike Srbije, tokom posebnog razgovora sa Ivanom Zeljkovićem. Ona je ukazala na to da prevencija štetnih ponašanja zahtijeva uključivanje čitavog društva, ali i kontinuiran rad na obrazovanju i podizanju svijesti mladih.
„Nijedna preventivna akcija ne može biti uspješna ako u njoj učestvuje samo jedan dio društva. Od pojedinaca do institucija, svi moramo biti uključeni. Uloga Ministarstva zdravlja nije samo da reguliše pristup duhanskim proizvodima, već i da podiže svijest o štetnosti pušenja, posebno u osjetljivom periodu odrastanja”, istakla je dr Ivana Stašević Karličić. Dodala je da u sklopu tih incijativa, Ministarstvo zdravlja trenutno sprovodi kampanju s domaćinima ove konferencije, koja ima za cilj zaštitu maloljetnika od korištenja duhanskih i nikotinskih proizvoda.
Upravo pitanje kako zajedničku odgovornost pretvoriti u konkretne mjere bilo je u fokusu panela „Zaštita maloljetnika: Svi smo na potezu!“. Dok institucije postavljaju regulatorni i preventivni okvir, njegova primjena podrazumijeva aktivnu ulogu kompanija, trgovaca, porodice i pojedinaca koji svojim ponašanjem utiču na mlade.
U razgovoru su učestvovali Radmilo Vlačić, direktor komercijalnih operacija kompanije PMI za Jugoistočnu Evropu, Iakovos Kargarotos, viši direktor za strategiju korporativnih poslova kompanije PMI, i Zorana Arunović, olimpijska, svjetska i evropska šampionka u streljaštvu. Panel je ukazao na potrebu da se zaštita maloljetnika posmatra kao zajednička odgovornost koja zahtijeva provjerljive mjere, a ne samo načelno slaganje.
„Zaštita maloljetnika nije odgovornost samo jedne kompanije, već čitavog društva. Mi kao kompanija preduzimamo konkretne korake – educirali smo više od 15.000 prodavaca, a spremni smo i da raskinemo saradnju s trgovcima za koje utvrdimo da prodaju duhanske i nikotinske proizvode maloljetnicima. Međutim, odgovornost ne prestaje na prodajnom mestu. Roditelji, škole, mediji i institucije imaju važnu ulogu u tome da mladima objasne rizike i budu primjer odgovornog ponašanja. Kada je riječ o prodaji ovih proizvoda maloljetnicima, odgovor mora biti jasan i nedvosmislen – NE“, poručio je Radmilo Vlačić, viši direktor komercijalnih poslova kompanije Philip Morris za jugoistočnu Evropu.
Dok se u Srbiji kroz edukaciju prodavaca i kontrolu prodajnih mjesta radi na sprječavanju prodaje maloljetnicima, iskustva drugih zemalja pokazuju kako digitalna rješenja mogu dodatno unaprijediti ove mehanizme.
„Iskustvo Grčke pokazuje da nijedna mjera sama po sebi nije dovoljna. Potrebna je kombinacija jasnih propisa, njihove dosljedne primjene, pouzdane provjere starosti i odgovornosti svih – od institucija i trgovaca do roditelja i nastavnika. U Grčkoj se za provjeru starosti koristi digitalni novčanik, koji omogućava jednostavnu i pouzdanu potvrdu punoljetstva prilikom kupovine. Prodavci ne treba da procijenjuju koliko neko ima godina, već su dužni da to provjere. Međutim, tehnologija sama po sebi nije dovoljna. Naš cilj nije samo poštovanje zakona, već stvaranje kulture u kojoj odgovorna prodaja postaje uobičajena praksa“, istakao je Iakovos Kargarotos, viši direktor za strategiju korporativnih poslova kompanije Philip Morris International.
Dok su regulativa, kontrola prodaje i tehnološka rješenja važni za sprječavanje pristupa maloljetnika duhanskim proizvodima, jednako je značajno razumjeti šta utiče na njihove odluke. Pritisak vršnjaka, potreba za pripadanjem i ugledanje na javne ličnosti mogu imati važnu ulogu u oblikovanju ponašanja mladih. Upravo o odgovornosti koju nose ljudi na koje se mladi ugledaju govorila je olimpijska šampionka Zorana Arunović.
„Sport me je naučio da motivacija dolazi i prolazi, ali da je disciplina ono što nas vodi naprijed. To je posebno važno kada se mladi suoče s pritiskom vršnjaka. U takvim situacijama savjetujem im da zastanu i postave sebi dva jednostavna pitanja: Da li ja ovo zaista želim i kakve posljedice može imati moja odluka? Sport nas uči upravo tome – da razmišljamo svojom glavom, donosimo odluke i preuzimamo odgovornost za njih“, poručila je Zorana Arunović, olimpijska šampionka u streljaštvu.
Od ideje do tržišta, od odbačenog materijala do umjetnosti
Drugi dio konferencije otvorio je pitanje kako inovacija prelazi put od prve ideje do proizvoda dostupnog tržištu. Kroz panel „Inovacije u fokusu“ razgovaralo se o podršci startapovima, partnerstvu privatnog i javnog sektora i programu StarTech, realizovanom u saradnji sa NALED-om.
Predstavljeni su i rezultati projekta RE ŠkART 2 ART, koji su pokrenuli Philip Morris International i Američka privredna komora u Srbiji (AmCham) i u okviru kojeg je deset mladih umjetnika istraživalo kako odbačenim materijalima dati novu vrijednost. Program je zaokružen predavanjem futuriste Dietmara Dahmena „Supermoćima do uspjeha“. Od transformacije poslovanja i razvoja inovacija do odgovornosti prema zdravlju i budućim generacijama, TECHNOVATION SEE 2026 pokazao je da promjene ne počinju onda kada postanu neizbježne, već onda kada imamo hrabrosti da ih sami pokrenemo.