Povećanje plata koje vodi u nove probleme. U najkraćem, slika je to koja od početka godine i povećanja najniže plate stiže iz Republike Srpske.
Ono što bi trebalo da za sve bude pozitivna i ohrabrujuća vijest, radnike bi mogla dovesti u nove probleme, s obzirom na to da su sve glasnije najave o gašenju radnih mjesta, novih poskupljenja i usložnjavanja ionako lošeg životnog standarda. Nova nada ili novi problemi?
U četiri milijarde KM prijavljene neto dobiti koliko su privredni subjekti ostvarili u prošloj godini – nalazi se, kažu u Sindikatu, ključ za povećanje plata radnika. Procjene su da je najmanje još jedna trećina dobiti ostala u sivoj zoni. Javnost je podijelilo pitanje – šta će donijeti Odluka Vlade RS-a o povećanju minimalne plate?
– Donijet će dvije stvari. Jedna je da će radnici koji primaju najnižu platu i rade najjednostavniji posao imati u startu uvećanu platu za 200 maraka – taj iznos će biti uvećan i zbog minulog rada, odnosno, uvećali smo iznos toplog obroka koji pripada svim radnicima pa i onim koji primaju najnižu platu. Druga stvar je da ta najniža plata gura sve druge plate – objašnjava Ranka Mišić, predsjednica Sindikata radnika RS-a.
Predsjednik Unije poslodavaca RS-a Saša Trivić navodi kako će Vlada kroz povećan PDV – zbog inflacije – dobiti više para od poslodavaca koji su u sivoj zoni, dobiti manje para od onih koji će otpustiti radnike, potrošiti više para za dio javnog sektora koji mora podići plate: „To su sve efekti koji su ekonomski, neizbježni i koje smo najavili ali, evo, Vlada je odlučila da donese takvu odluku, a samo oni znaju zašto.“
Da li privreda, koja je ionako na izdisaju, to može da izdrži – pitaju u Uniji poslodavaca i Privrednoj komori RS-a, koji su Vladi uputili inicijativu za suspenziju ove odluke, pravdajući to objašnjenjem da će ova odluka za sobom povući niz negativnih efekata. Analitičari tvrde da je ovo način bacanja prašine u oči, navodeći da do povećanja životnog standarda neće doći jer će radnike, koji su ujedno i krajnji potrošači, dočekati i povećanje cijena. Isti stav imaju i poslodavci.
– Na domaćem tržištu veliki izazov i problem da se probiju projektovane stope inflacije vidim u pritisku na povećanje minimalne cijene rada. Vlada RS-a je van ekonomske logike donijela odluku o povećanju najniže cijene rada sa 700 na 900 KM – kaže ekonomski analitičar Miladin Stanić.
Trivić dodaje kako neki poslodavci neće imati problem jer će svoje troškove preliti na kupce, ali da već postoje firme koje otpuštaju radnike jer nisu u da taj iznos najniže plate prenesu na krajnjeg kupca: „Svi koji imaju lon poslove ne mogu u jednom danu reći stranom kupcu da je njegova usluga poskupjela 30 posto i već imamo kompanije koje su počele otpuštati“.
Gradovi koji se nalaze blizu granice sa Srbijom, kao što je Bijeljina, mogu izgubiti veliki dio svog prihoda od trgovine zbog nabavke robe iz Srbije. Pojedine zanatlije već su podigle cijene svojih proizvoda. Cijena hljeba je u banjalučkoj regiji već porasla – u Semberiji za sada miruje, ali samo zahvaljujući trenutnim zalihama hljebnog žita.
– Te zalihe nisu velike, to su manje količine, ali i sama najavljena poskupljenja nafte i naftnih derivata dodatno će poskupjeti cijenu rada, što će samo doliti ulje na vatru na ovu odluku Vlade. Ono što možemo očekivati su sigurno poskupljenja – upozorava Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.
Talas poskupljenja širi se i na proizvodnju mesa, mlijeka, očekuje se rast cijena osnovnih životnih namirnica, a lančano slijedi i povećanje cijena u ugostiteljskim objektima.
– Mora doći do povećanja cijena, ne može se ni na koji drugi način nadoknaditi sve ono što treba da se plati. Opet, to umanjuje mogućnost prodaje, smanjuje se kupovna moć, a onda to umanjuje i mogućnost pozitivnog poslovanja, sve jedno drugo povlači – ističe Milenko Zupur, vlasnik mesne industrije i ugostiteljskih objekata.
Sa Vlade na poslodavce, sa poslodavaca na građane, koji na kraju svake priče plaćaju ceh. Ovom odlukom bi, vjeruju ekonomisti, više posla moglo biti i za inspekcijske organe s obzirom na to da se otvara i više mogućnosti za „rad na crno“.
Izvor: Federalna televizija