Od četvrtka, 14. decembra, ponovo će do Vareša saobraćati voz, a razlog za to jeste skori početak eksploatacije mineralnih resursa u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
Voz će će saobraćati od Vareša do Podlugova, odnosno do luke Ploče. Vožnja od Vareša do Podlugova trajat će jedan sat, dok će do Ploča trajati osam sati. Do Ploča će sedmično saobraćati pet vozova.
Željeznička pruga od Vareša do Podlugova, koja je duga 24 kilometra, posljednji put u upotrebi je bila 1992. godine. Čišćenje ove dionice pruge je ugovorno dodijeljeno britanskoj kompaniji Adriatic Metals koja će na području Vareša eksploatisati srebro, cink i olovo.
Ručno čišćenje je započelo 1. juna ove godine i završeno je za pet sedmica, a nakon toga je uslijedilo strojno čišćenje koje je trajalo četiri sedmice, javio je Bosnainfo.
Adriatic Metals je 7. augusta Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine predao prugu radi tehničkog održavanja/obnove za koju su naveli da je još uvijek u toku zbog kašnjenja. Planirano je da ovi radovi budu završeni do kraja ovog mjeseca. Proizvedeni koncentrati ruda će se željeznicom prevoziti od Vareša do Ploča, a zatim prema ljevaonicama širom Evrope i dalje.
Vareška željeznica je izgrađena tokom austrougarske vladavine kao uskotračna pruga Bosanske željeznice (Bosnabahn). Njome su bili povezani Bosanski Brod, Doboj, Zavidovići, Zenica, Lašva, Podlugovi, Vogošća i Sarajevo. Bila je ključna za povezivanje s Varešom kao rudarskim centrom, tj. industrijskim postrojenjem za proizvodnju željeza.
Poslije Drugog svjetskog rata nastavila je s radom do kraja marta 1953., kada je zvanično obustavljena. Njenu ulogu je preuzela željeznička linija standardne širine Podlugovi – Droškovac (Vareš).
Kada je u pitanju investicija Adriatic Metalsa, riječ je jednoj od najvećih stranih investicija u Bosni i Hercegovini. Ova kompanija je samo prošle godine investirala 254 miliona KM, što je 25 posto ukupnih stranih investicija u Bosni i Hercegovini. Početak proizvodnje je planiran za početak sljedeće godine. Očekuje se da će godišnje obrađivati 800.000 tona rude.
