Temeljna inflacija u eurozoni vjerovatno je dosegla svoj vrhunac u prvoj polovini ove godine, ukazujući na sporiji rast i ostalih cijena, objavila je u petak Evropska centralna banka.
Najnoviji podaci upućuju da bi u septembru ECB mogao zaustaviti niz od devet uzastopnih povećanja referentnih kamatnih stopa jer posebno prati dinamiku i razvoj situacije s temeljnom inflacijom koja isključuje najnestalnije cijene, hrane i energije.
– Medijalne i prosječne vrijednosti temeljne inflacije ukazuju da je temeljna inflacija vjerovatno dosegnula vrhunac u prvoj polovici 2023. – navodi ECB, prenosi Poslovni.hr.
Centralna banka eurozone navela je oko deset indeksa temeljne inflacije, u rasponu od mjera koje naprosto uklanjaju tradicionalno volatilne cijene hrane i energije, sve do sofisticiranijih koje koriste matematičke modele za fokusiranje na trajne komponente, navodi Reuters.
Tim pokazateljima je utvrđeno da je većina dala koristan signal za kretanje ukupnih potrošačkih cijena u “srednjoročnom razdoblju”, koje se odnosi na tri do pet godina. Većina tih mjera pokazuje “znakove popuštanja”. Pritom su posljednji podaci za juli bili “uglavnom u skladu” s očekivanjima banke u Frankfurtu, napomenuli su.
Potrošačke cijene, isključujući energiju i neprerađenu hranu, porasle su u julu za 6,6 posto u eurozoni. To je prvo usporavanje nakon što je krivulja više mjeseci bila uzlazna.
U junu je temeljna inflacija iznosila 6,8 posto. Međutim, kada se iz računice isključe alkohol i duhan, inflacija je bila stabilna na nivou od 5,5 posto zbog ubrzanja rasta cijena usluga.
Međutim, Reuters napominje da je Evropska centralna banka istaknula da se čini da je njen indikator PCCI (stalne i zajedničke komponente inflacije) “počeo opadati i za usluge”.
Da su predviđanja inflacije i dalje vrlo neprecizna ilustrira širina njihovog raspona koji se kretao između 2,9 posto i 6,9 posto u julu, no ona s najvećom prediktivnom moći je pri donjoj granici tog raspona.
