Nakon što je niskobudžetna avio-kompanja Wizz Air najavila da će u septembru zatvoriti svoju bazu u Tuzli, rad i postojanje ovog aerodroma, dovedeni su u pitnje. Iz banjalučkog Aerodroma naglašavaju da je saradnja sa niskobudžetnim kompanijama za sada stabilna, ali niko ne može da garantuje da se i na ovom aerodromu ne može desiti tuzlanski scenario.
Dodatan problem, navode, je taksa Direkcije za civilno vazduhoplovstvo od tri KM po putniku u odlasku, koja je iz Tuzle već otjerala Ryanair.
Radni dan ili vikend, više nije ni važno. Gužve na banjalučkom Aerodromu stalna su pojava.
Žarko Pejović kaže, živi u Norveškoj, a sa porodicom dolazi u Kotor Varoš nekoliko puta godišnje. Linija od Banjaluke do Švedske, gdje presjedaju, jedna je od najčešće korištenih.
– Putovao sam iz Tuzle, Beograda, Zagreba, Pule, svih mogućih aerodroma. Ovu priliku što imamo iz Banjaluke, mislim da je fantastična – naglašava Pejović, izvještava RTRS.
Letovi do evropskih odredišta, po često simboličnim cijenama, omiljeni su izbor domaćih putnika.
Zato je odjeknula vijest da kompanija Wizz Air zatvara svoju bazu na tuzlanskom Aerodromu i sa 36 sedmičnih letova, promet smanjuje na svega 11.
U Tuzli kažu da su zbog zahtijeva ove kompanije pokrenuli velike investicije i da sa 450.000 prevezenih putnika od početka godine ovakav potez Wizz Aira u najmanju ruku nije opravdan.
– Mi smo krenuli s proljeća ove godine da gradimo treći gejt, trebalo bi do septembra da bude u funkciji. Radimo i svjetla za centralnu liniju, da se jutarnja kašnjenja kad je magla svedu na minimum, sve je to u fazi realizacije. Vršimo i vanjsko uređenje, kao što je parking sa 320 mjesta, atrijum sa prostorima za zakupce… Sve je išlo u prilog proširenju saradnje, a ne smanjenja – rekao je DŽevad Halilčević, dirketor Aerodroma Tuzla.
Za zatvaranje tuzlanske baze, Wizz Air kaže da je riječ o optimizaciji tržišta svojih letova u BiH i uputio izvinjenje putnicima koji su već kupili karte.
– Izazovno makroekonomsko okruženje i komplikovani vremenski uslovi u regiji, poput čestih magli koje značajno utiču na operativne performanse, nažalost, onemogućili su nam da održavamo veliku mrežu letova sa tuzlanskog Aerodroma i baziramo naše avione tamo – naveo je Roland Tišner, direktor za upravljanje i operativne poslove kompanije Wizz Air.
Poslovanje u BiH ova kompanija time svodi na ukupno devet linija iz Tuzle, Sarajeva i Banjaluke.
U Banjaluci navode da Aerodrom bilježi stalno povećanje putnika, ali poslovanje se ne usuđuju vezvati samo za jednu kompaniju.
Ugovori sa Wizz Airom i Ryanairom, niskobudžetnim kompanijama koje bh. putnici najčešeće biraju, i dalje su stabilni, ali bojazan uvijek postoji.
– Radimo na tržištu novih destinacija, novih aviokompanija, tako da pokušavamo da obezbijedimo redovne linije za Istanbul, redovne linije za Atinu, za Mediteran… Da li će to biti Italija ili Španija i Kipar, to je nešto na što smo se mi opredijelili u smislu destinacija, novih avio-kompanija, novih prevoznika. Tako da imamo raznovrsnost, kako u pogledu destinacija, tako i saradnje sa drugim aviokompanijama – istakla je Natalija Trivić, direktorica banjalučkog Aerodroma.
To je, smatraju analitičari, jedini način. U suprotnom, navode, u pitanje se dovodi postojanje ijednog bh. aerodroma, osim sarajevskog.
– To su vam zračne luke koje smo mi naslijedili iz Јugoslavije. I što sad? Hoćemo ih zatvarati? Nećemo ih zatvarati, ali nećemo ni trošiti tolike milione da bi one egzistirale. Ako imate aerodrom koji ima perspektivu, moguć je opstanak, a to je sarajevski, uz naravno Banjaluku koja je pokazala da ima perspektivu – rekao je Alen Šćuric, vazduhoplovni analitičar.
Avio-saobraćaj koji se povećava tek posljednjih godina, dodatno je zakomplikovalo uvođenje takse za svakog putnika u odlasku, koju naplaćuje Direkcija za civilno vazduhoplovstvo. Zbog tri KM po putniku, Rajaner je suspendovao sve letove iz Tuzle i povratak uslovljava njenim ukidnjem.
Nezvanično, banjalučki Aerodrom pokrenuo je inicijativu da se ova taksa, za niskobudžetne kompanije, smanji na jednu KM.
Istovremeno, već je podignuta tužba jer BHDCA od Banjaluke nije dobio podatke o broju putnika, pa naknadu nisu ni mogli da naplate.
– Naglašavamo da sve države kako u regionu, tako i EU imaju ovu naknadu, a BHDCA je prilikom utvrđivanja visine naknade u BiH upoređivala visinu naknade sa naknadama koje imaju države u okruženju, te je naknada koja je propisana u BiH najniža – navodi se u saopštenju Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH.
Ističu da lokalne zajednice u mnogim državama, kao određeni vid subvencija, na sebe preuzimaju plaćanje ove naknade.
Na to se odlučio i Mostar koji plaća ovu naknadu u ime operatera koji saobraćaju sa tamošnjeg aerodroma.