Izbijanje sukoba između Rusije i Ukrajine, pored destabilizacije tržišta energenata, drastično je pogodilo i tržište hrane, samim tim što su sukobljene strane najveći izvoznici žitarica, kukurza i suncokretovog ulja. Da budemo precizni, prema pisanju Rojtersa, Ukrajina i Rusija (koja je i najveći izvoznik) učestvuju sa oko 29 posto u ukupnom svjetskom izvozu pšenice.
Cijena pšenice na terminskom trgovanju u SAD je skočila na 14-godišnji maksimum usljed povećanje potražnje uvoznika, koji žure da se snabdiju usljed zatvaranja luka u Ukrajini i prekida snabdjevanja iz Rusije. Cijena pšenice na Čikaškoj berzi iznosi 11,34 dolara za bušel (27,2 kilograma) i viša je za 40 posto nego na početku ove godine, piše Blic.
– Ovo je još jedna instanca izbijanja konflikta u svijetu, u trenutku kada je isti neodrživ, izjavio je portparol Svjetskog programa za hranu pri Ujedinjenim nacijama, Stiv Taravela, i dodao da stopa gladi u svijetu značajno raste, prenosi američki portal Voks (Vox).
Situacija na svjetskom tržištu hrane nije bila zavidna ni prije izbijanja konflikta. Cijene prehrambenih sirovina na berzama su se u posljednje dvije godine popele na desetogodišnje maksimume, prije svega zbog pogoršavanja klimatskih uslova širom planete (veća učestalost suša sa jedne, i povećane padavine sa druge strane), a zatim i zbog zagušenja u lancima snabdjevanja izazanih pandemijom korona virusa.
Ako pogledamo ogromnu ulogu i Ukrajine i Rusije u snabdjevanju hranom čitavog svijeta, pogotovo žita, nestabilnost u proizvodnji hrane i izvoza iste mogu potencijalno da ostave posljedice po čitav svijet, veće od samog izbijanja sukoba i geopolitičke krize.
Ukrajina i Rusija su lideri po izvozu
Kako bi se stekao utisak koliki je značaj ove dvije zemlje u svjetskom lancu proizvodnje hrane, treba pogledati podatke o njihovom izvozu.
Prema podacima Međunarodnog trgovinskog centra iz 2020. godine, izvoz suncokreta i suncokretovog ulja iz Rusije je činio 39 posto ukupnog izvoza u svijetu, dok je izvoz iz Ukrajine činio 18 posto.
U slučaju žita Rusija u ukupnom izvozu učestvuje 18 posto, a ukrajina 8 posto. Obje zemlje učestvuju sa po 12 posto u ukupnom izvozu ječma u svijetu. Ukrajina izvozi oko 13 posto kukuruza u svijetu, a Rusija izvozi 13 posto svjetske količine đubriva.
Smanjuju se zalihe
Samim tim, rat u Ukrajini prijeti globalnim zalihama. Sa smanjenjem njihovog izvoza smanjuju se zalihe drugih velikih izvoznika, kao što su SAD i EU jer one u trenutnom kontekstu moraju da intervenišu više na tržištu.
Rat u Ukrajini prijeti globalnim zalihama hljebnog zrna, jer se smanjuju zalihe velikih izvoznika kao što su Sjedinjene Države i Evropska unija, potkopavajući njihovu sposobnost da intervenišu u vremenima krize.
Prema procjeni Međunarodne agencije za žita (IGC) ukupne zalihe prehrambenih sirovina će pasti na desetogodišnji minimum od 57 miliona tona do kraja ove sezone. Ako pogledamo potencijalnu svejtsku godišnju potrošnju, od 781 miliona tona, dakle ove godine ćemo imati u zalihama širom planete dovoljno sirovina da se svijet nahrani samo 27 dana.
Takođe, postoji i zabrinutost da bi aktuelna kriza mogla da spriječi poljoprivrednike u Rusiji i Ukrajini da posiju žitarice ove sezone, što bi problem samo umnožilo, prenio je Blic.
