Projekt izgradnje magistralnog gasovoda na pravcu Šepak – Banja Luka – Novi Grad ulazi u fazu realizacije, a potpisivanje ugovora s izvođačima radova zakazano je za danas, 17. aprila.
Za izvođača je izabran konzorcij koji predvodi Konvar iz Beograda, a u kojem su još i GasTeh, Zavod za zavarivanje, Radis i Jokić Invest. Radovi na terenu mogli bi početi sredinom ljeta ove godine.
Riječ je o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u energetskom sektoru u Bosni i Hercegovini. Procijenjena vrijednost iznosi oko milijardu KM, a sa troškovima eksproprijacije dostiže i do 1,29 milijardi KM.
Vlasti Republike Srpske tvrde da će projekat biti finansiran iz budžeta, bez kreditnog zaduženja, u periodu od pet godina.
Ključno pitanje: čiji će plin teći
Iako je projekat ranije bio vezan za ruski plin, sve je više indikacija da bi u budućnosti ovim gasovodom mogao teći i plin iz drugih izvora, uključujući i američki. Radi se o kompleksnom pitanju koje zavisi od više faktora – tehničkih, političkih i tržišnih.
Od interkonekcije do magistralnog gasovoda
Ovaj projekt je ranije bio poznat kao Istočna interkonekcija, što je podrazumijevalo izgradnju novog prekograničnog spoja sa Srbijom.
Međutim, sada se govori o magistralnom gasovodu kroz Republiku Srpsku, bez novog prekograničnog dijela. Time se izbjegava potreba za odobrenjem na nivou Bosne i Hercegovine, jer se formalno ne radi o međudržavnom projektu.
Gasovod će se moći priključiti na postojeći ulaz gasa kod Zvornika, što znači da će ruski plin i dalje biti jedna od opcija.
Dvosmjerni tok kao ključna prednost
Jedna od ključnih karakteristika planiranog gasovoda jeste mogućnost reverzibilnog, odnosno dvosmjernog rada.
To znači da će gas moći dolaziti iz različitih pravaca – s istoka (Rusija ili Azerbejdžan, preko Srbije), ali i sa zapada, gdje se otvara prostor za dopremu gasa iz LNG terminala i drugih izvora, uključujući i SAD.
Mogućnost povezivanja sa regionalnim mrežama
Gasovod će se moći povezati ne samo sa srbijanskim, već i sa hrvatskim gasnim sistemom na sjeveru BiH. Osim toga, postoji i potencijalna veza sa projektom Južne interkonekcije u Federaciji BiH, čija izgradnja bi trebala uskoro početi.
S obzirom na to da se Južna interkonekcija završava u kod Jajca u blizini Banjaluke, otvara se mogućnost njenog produženja prema Republici Srpskoj, čime bi se dodatno povećala fleksibilnost sistema.
Podrška SAD-a gasovodu kroz RS
U proteklom periodu održani su sastanci zvaničnika iz RS-a i predstavnika Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, a američka strana je dala podršku projektu.
Jasno je da te podrške ne bi bilo da ne postoje naznake saradnje u smislu kupovine američkog gasa. Naravno, Amerikanci nigdje ne dolaze da bi bili alternativa, već da bi preuzeli tržište i bili glavni snabdjevač.
Odluka EU o ruskom gasu
Evropska unija je u januaru ove godine usvojila pravno obavezujuću uredbu kojom se uvodi postepena zabrana uvoza ruskog prirodnog gasa. Nakon 2027. godine članice EU više neće smjeti kupovati ruski gas za vlastitu potrošnju.
Iako je u BiH proteklih mjeseci bilo različitih tumačenja ove odluke, detaljna analiza pokazuje da se njome ne zabranjuje tranzit ruskog gasa kroz teritoriju EU ka trećim zemljama, među koje spadaju i BiH i Srbija. Dakle, BiH i Srbija će moći nastaviti koristiti ruski gas, ali uz znatno veći rizik sa sigurnost snabdijevanja u budućnosti.
Nakon te odluke oslanjanje samo na ruski gas postaje još rizičnije, te se pronalaženje alternativnih izvora nameće kao jedino logično rješenje. Upravo to radi Srbija, koja je izgradila novi interkonektor prema Bugarskoj preko kojeg prima gas iz Azerbejžana, te priprema gradnje novih gasovoda ka Sjevernoj Makedoniji i Rumuniji, a potencijalno i prema Hrvatskoj.
Dakle, investirati preko milijardu KM u gasovod koji bi se oslanjao na ruski gas u ovom trenutku bi bio posao visokog rizika.
Više izvora – veća sigurnost
Ulaganje u gasovod koji omogućava više pravaca snabdijevanja predstavlja strateški potez. Iako će ruski gas vjerovatno ostati dio sistema, budućnost energetike sve više ide ka diverzifikaciji izvora.
Upravo zato ovaj projekat, bez obzira na trenutne političke narative, može postati infrastruktura kroz koju će se u narednim godinama sve više transportovati gas iz alternativnih izvora – uključujući i američki.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
