Jedna od negativnih posljedica povećanja minimalne plate u Republici Srpskoj na 900 maraka je poskupljenje pekarskih proizvoda. Poslodavci najavljuju nova poskupljenja robe, zanatskih usluga i komunalija.
Premijer Republike Srpske odgovara da su poskupljenja neopravdana i da će biti brutalno kontrolisani.
Pekari u Republici Srpskoj digli su cijene za 10 posto. Pita i jogurt od pet maraka nisu više doručak za svačiji džep. Premijer Republike Srpske ogorčen je na poslodavce što rast cijena pravdaju rastom minimalca.
Ne može se desiti, kaže premijer, da su mlijeko i hljeb jeftiniji u Italiji nego u Republici Srpskoj u kojoj su manje plate. Podsjeća da Vlada pomaže poslodavce sa 420 miliona maraka godišnje. Zbog toga je naredio Inspektoratu – brutalne kontrole.
– Imam osjećaj da pojedinci koriste situaciju i enormno se bogate i tome ćemo stati u kraj. Podizanje minimalca je u pravcu suzbijanja sive zone, plavih, crvenih i bijelih koverti. Ti su najveći glas podigli i ti se najviše bune – ističe premijer Republike Srpske Radovan Višković.
Poslodavci odgovaraju da nisu kriminalci da im se prijeti brutalnim kontrolama. U završnim računima se, kažu, vidi da li ostvaruju ekstra dobit. Ističu da je neminovan rast roba za 10 posto, komunalija 30 posto i zanatskih usluga do 50 posto.
– Priča o nerealnom bogaćenju nema smisla, jer se u završnim računima plaća porez na dobit. Premijer treba da se bavi borbom protiv sive ekonomije i neplaćanjem poreza, a ne svađom s poslodavcima. U ovom slučaju svađa trgovce sa građanima – kaže Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.
Građani smatraju da su poskupljenja neopravdana i da se traže izgovori za novi rast cijena.
– Dok god imamo slobodno formiranje cijena, smatramo da je nebo granica koliko može da raste i koliko će u krizi itekako dobro profitirati – smatra Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača “Don”.
Ekonomski analitičari smatraju da je djelimično poskupljenje opravdano, jer s rastom ulazne cijene proizvoda, u kojoj je i cijena rada, raste i izlazna cijena roba i usluga. To ne znači da nema lova u mutnom.
– Otvaranje prostora za špekulacije, manipulacije od strane pojedinaca, proizvođača koji na talasu promjena koristeći nepažnju institucija i kupaca povećavaju znatno više svoje cijene i prave ekstra profit – navodi ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja.
Tržišni inspektori su zbog prekoračenja marži i drugih nepravilnosti u marketima na osnovne namirnice izdali prekršajnih naloga u iznosu od 150.000 maraka.
– Neisticanje cijena, lažne cijene, nepridržavanje cijena, istaknu jednu, a kucaju drugu cijenu, deklaracije, nepoštovanje marži. Novčane kazne nisu ni male. Za privredna društva 10.000 i 5.000 za odgovorno lice, a za manje radnje preduzetničke 6.000 KM – ističe Radivoje Gavrić, glavni tržišni inspektor u Inspektoratu RS.
Iz Inspektorata Republike Srpske su najavili uskoro novu uredbu o ograničenju marži, koja će za razliku od dosadašnje obuhvatiti veći asortiman proizvoda.
Izvor: BHRT