Bitka oko najkontroverznijeg herbicida na svijetu – glifosata – traje godinama, a u nju se 2018. uključio i njemački farmaceutski div Bayer kupivši njegova proizvođača, firmu Monsanto.
Od 160.000 parnica koje se u SAD-u vode oko ovog herbicida, zaključeno ih je tek 113.000, a za vikend je pala dosad rekordna kazna – 2,2 milijarde dolara.
Propala je i nada da će novi izvršni direktor pronaći brzo rješenje za višegodišnju dramu. Dionice kompanije u međuvremenu su dodatno pale.
Ima li nade za posrnulog njemačkog diva?
Tokom vikenda sud u Philadelphiji donio je presudu prema kojoj Bayer mora isplatiti odštetu od 2,2, milijarde dolara. Čovjek koji je obolio od raka okrivio je Bayerov herbicid Roundup, u kojem se nalazi sporni aktivni sastojak glifosat, oko kojeg se i u Evropi dugo lome koplja.
To je najveća kazna na koju je Bayer osuđen u parnicama u vezi s ovim herbicidom. Bayerovi dioničari su pak u šoku – dionice firme, koje su već zabilježile oštar pad, izgubile su dodatnih pet posto vrijednosti, prenio je Tportal.
Bayer s druge strane na temelju brojnih istraživanja i dalje negira da glifosat ima kancerogeni učinak te se planira žaliti na presudu. A izgledi da se kazna značajno smanji poprilično su dobri. Ipak, to ne mijenja činjenicu da se Bayer našao u teškoj poziciji u SAD-u te da će drama s glifosatom još dugo trajati.
Bayer je 2018. za 63 milijarde dolara preuzeo proizvođača glifosata Monsanto, što je bila najveća investicija jednog njemačkog preduzeća u inostranstvu u historiji. Zbog proizvoda Monsanta kompaniji je porastao promet, ali se bori i s velikim dugovima i tužbama, a u godini u kojoj ga je preuzela izgubila je i prvu parnicu.
Otad do danas Bayerove dionice izgubile su polovinu svoje vrijednosti. Dugo je to bila najvrednija firma na njemačkoj berzi, a i dalje je riječ o najvećoj njemačkoj farmaceutskoj kompaniji.
No smjer u kojem je Bayer krenuo preuzimanjem Monsanta zadaje mnoge glavobolje dioničarima.
U 2022. Bayer je doduše imao promet od preko 50 milijardi eura i ostvario rekordnu dobit od 4,15 milijardi eura, no polovina od toga otpada na agrarni sektor. Ali upravo agrarni sektor sada mu zadaje probleme.
I dok je 2020. uspio napuniti rezervu namijenjenu rješavanju tekućih i budućih parnica sa 16 milijardi dolara, novac iz tog razloga nedostaje na drugim mjestima, primjerice u farmaceutskom segmentu njihovog poslovanja.
Važno je napomenuti da je Bayer iz tog „fonda za parnice“ dosad već platio 9,5 milijardi dolara. Krajem 2022. u njemu je ostalo još „samo“ 6,4 milijarde dolara.
U posljednje vrijeme činilo se da stvari idu nabolje. Nakon što je Bayer uspio dobiti nekoliko parnica zaredom, rodila se nada. Ipak, kako stvari sada stoje, sve se ponovno vraća na početak.
Kompaniji nimalo ne ide na ruku i to što ih se obično tuži u onim dijelovima SAD-a u kojima je porota obično sklona potrošačima i više kritički nastrojena prema industriji, poput Kalifornije ili St. Louisa. A u posljednje vrijeme ne okrivljuje se samo aktivni sastojak glifosat, nego cijeli hemijski sastav herbicida.
Hoće li Bayer biti primoran odbaciti lijekove poput Aspirina?
Tim presudama propala je i nada brojnih ulagača da bi Bill Anderson, koji je od juna na čelu firme, mogao pronaći brzo rješenje za američke tužbe. Anderson će sad vjerovatno biti pod još većim pritiskom da poveća vrijednost Bayerovih dionica. Postoji mogućnost da će kompanija odlučiti odbaciti biznis s bezreceptnim lijekovima, između ostalog i Aspirina.
Markus Manns, menadžer portfelja Bayerovog dioničara Union Investmenta, poprilično otriježnjeno gleda na novi poraz kompanije na sudu.
– Za razliku od onoga što se mislilo prije godinu dana, tužbe vezane za glifosat nisu se mogle riješiti sporazumno, naprotiv, izgleda da sve počinje otpočetka. Broj medijskih napisa koje američki advokati koriste da bi pronašli potencijalne žrtve ovog herbicida znatno se povećao i povećat će se nakon posljednje presude – kazao je Manns za WirtschaftsWoche.
Naime stalno se javljaju novi tužitelji, ponajviše jer ih američki advokati vrbuju za podnošenje tužbi – što je više tužbi, to je stvar unosnija i za advokate.
Ulagače vjerovatno neće utješiti ni činjenica da će Bayeru najvjerovatnije biti smanjena rekordna kazna. Od 2,2 milijarde dolara, samo je 250 miliona zapravo predviđeno kao odšteta tužitelju. Preostale dvije milijarde nametnute su kompaniji kao „kaznena odšteta“. Međutim u sličnom slučaju vezanom za glifosat prije nekoliko godina kazna je u velikoj mjeri smanjena nakon žalbe.
O tome koliko je glifosat štetan nema konačnog mišljenja stručnjaka. Dok je Agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 2015. za glifosat rekla da „vjerojatno izaziva rak“, Evropska komisija je koncem prošle godine odobrila upotrebu toga herbicida za idućih deset godina. I američka ustanova za zaštitu okoliša EPA tvrdi da ne izaziva rak.
Bayer se jako zadužio
Preuzimanjem Monsanta i plaćanjem odšteta Bayer se jako zadužio. Prema pisanju Deutsche Wellea, krajem septembra 2023. ukupno mu je neto zaduženje iznosilo 38 milijardi eura, što je za oko šest milijardi više od trenutne vrijednosti koncerna na berzi (oko 32 milijarde eura).
Zbog prevelikog zaduženja i niske vrijednosti na berzi sve češće se govori o razbijanju koncerna. Prodajom nekih izdvojenih dijelova mogli bi se smanjiti dugovi, no postoji bojazan da bi novac od prodaje motivirao advokate u SAD-u na još više tužbi.
Pojedinosti o reformi koncerna i viđenje poslovanja u 2024. Bayer bi trebao objaviti u martu. Ali Anderson je već sad najavio da će mu struktura postati mršavija, birokratija smanjena, a bit će ukinute i neke vodeće pozicije te će „95 posto odluka u organizaciji biti prebačeno s menadžera na zaposlenike koji obavljaju određeni posao“, kazao je čelnik firme Anderson.
Marc Tüngler iz Njemačkog udruženja za zaštitu dioničara (DSW) tako radikalnu reformu vrlo tradicionalnog koncerna smatra velikim izazovom. „Takav put ne može biti bolniji i naporniji“, kazao je. No možda je to, kaže on, jedini put koji im preostaje.
