Planirana proizvodnja u prvoj godini je 273 GWh, dok je procijenjena vrijednost investicije 110 miliona eura
Sunčana fotonaponska elektrana EP HZ HB 1 planirane snage 150 MW smještena je u privredno-proizvodnoj zoni Dubrava 2 u Hodovu, Grad Stolac. S godišnjom sumom globalne ozračenosti od 1542 kWh/m2, lokacija spada među najpogodnije u BiH
Raspisivanjem javnog poziva za izbor izvođača radova na prvoj fazi izgradnje najveće solarne elektrane u Bosni i Hercegovini, Elektroprivreda HZHB krenula je u proces koji će donijeti izuzetne koristi u lokalnim, ali i regionalnim okvirima, a osim toga pružit će i vrijedan doprinos u misiji osiguranja što većeg broja izvora energije koji BiH lišavaju ovisnosti o uvozu električne energije, istodobno podižući i ekološke standarde, piše Večernji list BiH.
U prvoj fazi planiraju se ugraditi solarni paneli ukupne snage 50 megavata, a kada bude u cijelosti izgrađena elektrana, imat će maksimalnu radnu snagu od 150 megavata.
Poziv za prijavu izbora izvođača ostaje otvoren do početka oktobra. Ova snaga usporediva je s nekim od najvećih hidrocentrala u zemlji, poput one u Rami koja ima snagu od 180 megavata.
Najveća solarna elektrana ovoga poduzeća koje, podsjećamo, jedino svu svoju energiju dobiva iz obnovljivih izvora, dio je strateške vizije razvoja koja uključuje plan prema kojemu će EP HZ HB, kad uspije u svojim namjerama u iduće 3-4 godine (iako je najmanje elektroprivredno poduzeće u jugoistočnoj Evropi i šire – manje je i od Elektroprivrede Crne Gore) u apsolutnom, a pogotovo u relativnom omjeru imati daleko najviše novoizgrađenih proizvodnih objekata iz skupine obnovljivih izvora energije od bilo koje druge elektroprivrede u regiji i šire kad govorimo o novoizgrađenim proizvodnim objektima.
Tako će gotovo udvostručiti proizvodni portfelj iz obnovljivih izvora energije u odnosu na kapacitete naslijeđene nakon rata.
A detalji novoga projekta u Stocu govore kako se radi o procesu koji će imati dugoročne pozitivne učinke, a koji će svojim tehničko-tehnološkim karakteristikama spadati u sami vrh objekata koji dobivaju struju koristeću snagu sunca.
Kao što je poznato, sunčana fotonaponska elektrana EP HZ HB 1 (FNE EP HZ HB 1) planirane snage 150 MW smještena je u privredno-proizvodnoj zoni Dubrava 2 u Hodovu, Grad Stolac. Zemljište se prostire na tri katastarske općine – Pješivac, Crnići i Trijebanj, ukupne površine od približno 200 ha.
Lokacija FNE EP HZ HB 1 odlikuje se gotovo ravnom topografijom i minimalnom razlikom u nadmorskim visinama, eliminirajući potrebu za značajnim izravnavanjem terena.
S godišnjom sumom globalne ozračenosti od 1542 kWh/m2 lokacija spada među najpogodnije u Bosni i Hercegovini za izgradnju fotonaponske elektrane. Blizina planiranog priključnog dalekovoda DV 220 kV Mostar 3 – Trebinje, udaljenog približno 3,6 km, olakšava povezivanje elektrane na elektroenergetsku prijenosnu mrežu.
Za potrebe povezivanja FNE EP HZ HB 1 s elektroenergetskom prijenosnom mrežom (DV 220 kV Mostar 3 – Trebinje, vod 2) bit će izgrađena nova transformatorska stanica TS 220/33 kV Stolac 3 koja će biti locirana u sjeverozapadnom predjelu zone Dubrava 2, Stolac.
Razvoj FNE EP HZ HB 1 bit će od općeg značaja kako za lokalnu tako i za regionalnu zajednicu, kako u smislu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora uz smanjenu emisiju stakleničkih plinova tako i u financijskom smislu.
Osim prihoda koje će ostvarivati FNE EP HZ HB 1, ostvarilo bi se i smanjenje emisija CO2 u iznosu većem od 205.000 tona u odnosu na elektrane koje za proizvodnju električne energije koriste kruta goriva. Također, ovim konceptom ostvarile bi se i uštede na emisijama polutanata SO2, NOx i čvrstih čestica.
Planirana proizvodnja u prvoj godini je 273 GWh, dok je procijenjena vrijednost investicije 110 miliona eura. U promišljanjima nove lokacije Stolac svakako nije odabran slučajno; naime, sve relevantne studije ukazuju na činjenicu da je jug Hercegovine zapravo najpogodniji dio u BiH za proizvodnju energije putem solarnih panela, što ima zahvaliti velikom broju sunčanih sati u godini.
I dok je prosjek za BiH 2000 sati sunčeve svjetlosti, krajevi u južnom dijelu zemlje imaju oko 2400 sati sunčeve svjetlosti godišnje, što svakako utječe na izbor prilikom planiranja velikih energetskih projekata.
