Sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća za Zeničko-dobojski kanton održana je u sjedištu Vlade, a rezultirala je donošenjem Prednacrta Zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavaca.
Konstatovano je da je tokom protekle dvije godine među socijalnim partnerima na nivou Zeničko-dobojskog kantona ostvarena korektna saradnja, koja je rezultirala nizom konstruktivnih prijedloga prema zakonodavnim organima vlasti.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Zeničko-dobojskog kantona, Mirnes Isaković, istakao je potrebu hitnog otvaranja socijalnog dijaloga na federalnom nivou, ustvrdivši kako je Ekonomsko-socijalno vijeće na nivou Federacije prestalo da postoji onog momenta kada je Sindikat predložio povećanje minimalne cijene rada.
„Tada je Vlada Federacije krenula u razgradnju Saveza“, – dodao je Isaković, prenosi Zenicainfo.
Za poslodavce, najveći problem, za koji rješenja treba tražiti u komunikaciji sa organima vlasti na svim novima su opterećenja privrede kroz parafiskalne namete. Trenutno ih je 2.300 na svim nivoima.
Ministar za rad, socijalnu politilku i izbjeglice, Nurđehan Šahinović, istakao je da Vlada Kantona čini napore da kroz predložene zakone unaprijedi položaj i poslodavaca i radnika. „Mi ne možemo učiniti mnogo kada su u pitanju parafiskalni nameti, koji se donose uglavnom na nivou opština i gradova“, – ustvrdio je Šahinović.
Predsjednik Udruženja poslodavaca Zeničko-dobojskog kantona, Kasim Kotorić, istakao je da kantonalni organi vlasti ipak mogu poduzeti određene aktivnosti, kako rasteretili privredu.
„Najveći parafiskalni namet je iz domena zdravstvenog osiguranja. Radi se o deset posto opterećenja na plate radnika, a poslodavci opet plaćaju bolovanje radnicima do 42 dana, kao i sve troškove kod povreda na radu. S druge strane, kad se povrijeđenog radnika dočepaju naše zdravstvene ustanove, on nikada neće ozdraviti, jer te ustanove uvijek imaju ček koji nekome fakturišu“, – kazao je Kotorić, dodajući da poslodavci plaćaju zdravstveno osiguranje za sve, uključujući i prijavljene na biroe rada, kao i preduzeća koja za svoje radnike ne uplaćuju doprinose po osnovu zdravstvenog osiguranja.
„Mi želimo nadzor nad tim sredstvima, s obzirom da sa 97 posto punimo fond zdravstva, koji je za devet mjeseci ove godine iznosio 133 miliona maraka“, – dodao je Ibrahim Meškić, predsjednik Grupacije poslodavaca Zenice, ustvrdivši da i vlade kantona imaju prostora da pokrenu reforme u oblastima zdravstva i zapošljavanja.
„Primjer nadležnosti i mogućnosti djelovanja Vlade Zeničko-dobojskog kantona je i Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji smo tražili da bude izmijenjen u dijelu koji se odnosi na obavezno plaćanje rente u pretvorbi tog zemljišta u građevinsko. Ta sredstva liježu na poseban račun Kantona, kroz koji se subvenciraju neki poljoprivrednici, transparetno ili polutransparentno. Tražimo da se ta raspodjela obavlja transparentnije, kako sredstva ne bi dobio neko ko je raskrčio tamo neku šikaru“, – ilustrovao je Meškić.
„Ako imamo podatak da 25 posto radno sposobnog stanovništva radi u crnoj zoni, onda je to znak da cijeli sistem trebamo resetovati“, – kaže Mirnes Isaković. On je ukazao da u velikom broju preduzeća, bilo privatnih ili javnih, nema slobode sindikalnog organizovanja i da se porodice ne mogu prehraniti od prosječne plaće, koja je u Zeničko-dobojskom kantonu procijenjena na 813 konvertibilnih maraka.
„Ne mogu da se složim da je liberalizacija tržišta dovela do odliva radno sposobnog stanovništva. Ne, nego većina problema koje imamo ovdje, za koje uvažavam da su i problemi poslodavaca, u smislu preglomaznih nameta, stvorilo je tu atmosferu. Mislim da država mora donijeti hitne mjere kako bi se unaprijedio poslovni ambijent i obezbijedilo da ovdje ljudi rade i žive od svog rada“, – zaključio je Isaković, dodajući kako je opštepoznata stvar da „socijalnog dijaloga ima onoliko koliko ga želi vlada“.
Izvor: Zenicainfo.ba
