Najveći maloprodajni trgovački lanac na svijetu bez premca je američki Walmart.
Ovaj lanac često izaziva kritike zbog lošeg odnosa prema zaposlenicima, niskih plata, nabave proizvoda iz inostranstva, antikonkurentskih praksi te rasne i spolne diskriminacije.
Pa ipak, uz sve svoje upitne politike i poslovne prakse, ne može se poreći da je Walmart najveći trgovac u maloprodaji (kada se izuzme internet trgovina gdje dominira Amazon).
Firma ima godišnju prodaju od čak 573 milijarde dolara kroz više od 11 hiljada prodajnih mjesta, piše BiznisInfo.ba.
Walmart je uspostavio svoju prevlast u maloprodajnoj industriji poduzevši nekoliko pametnih, pravovremenih koraka. Od svog osnivanja 1962. Walmartov ključni fokus je održavanje niskih cijena.
Poznati moto firme “Mi ljudima štedimo novac kako bi mogli živjeti bolje”, ostao je nepromijenjen više od pet decenija, pomažući Walmartu da izgradi jaku i lojalnu bazu kupaca.
Početkom 80-ih Walmart je bio jedan od prvih trgovaca koji je iskoristio tehnologiju bar-koda za poboljšanje učinkovitosti na blagajni. Usvajanjem bar-koda, Walmart je odmah dobio prednost nad svojim konkurentima. Mogao je bolje pratiti kretanje svoje robe, primati informacije o prodajnom mjestu u stvarnom vremenu i odrediti pravi broj proizvoda za svaku trgovinu.
Walmart je također bio pionir strategije opskrbnog lanca cross-dockinga. Počeo je premještati proizvode direktno od dobavljača ili proizvođača do maloprodajnog lanca, gotovo bez skladištenja ili rukovanja.
Ova strategija značajno je smanjila troškove prevoza, skladištenja i rada firme. Nedavno je Walmart prešao na internet, ulažući u e-trgovinu i digitalni marketing, čime je postao konkurentan Amazonu.
Poduzimajući ovaj pametan potez, Walmart je mogao nastaviti napredovati u digitalnom dobu. U isto vrijeme, drugi trgovci, poput J.C. Penneya i Macy’sa, nisu mogli preživjeti rivalstvo s divom e-trgovine i oslabili su.
Uprkos skromnom početku, Walmart je odavno postao ključni igrač u maloprodajnoj industriji.
Osnovan je 1962. u Rogersu, Arkansas. Njegov rani rast bio je usmjeren na ruralna područja kako bi se izbjeglo natjecanje s titanima maloprodaje poput Searsa.
Već unutar jedne decenije od otvaranja supercentara mješovitom robom, Walmart je bio ravnopravan s najvećim američkim trgovinama mješovitom robom.
U avgustu 1972. Walmart izlazi na berzu i njegovim dionicama se od tada trguje.
Godine 1983. otvoren je prvi Sam’s Club s idejom da pomogne malim firmama uštedjeti novac na robi kupljenoj na veliko. Tokom godina, ogranci Sam’s Cluba nicali su širom svijeta: 600 ih je otvoreno u Sjedinjenim Državama, a 200 u drugim zemljama.
Firma je dovršila svoju privatnu satelitsku mrežu 1987. Svrha joj je bila izgraditi vezu između svake trgovine i Walmartova sjedišta u Bentonvilleu. Walmartova satelitska mreža sada vrijedi 24 miliona dolara.
Do posljednje godine dvadesetog stoljeća Walmart je postao najveći privatni poslodavac na svijetu.
Walmart je svojim zaposlenicima u 2009. podijelio oko milijardu dolara u gotovini. Firma također nudi dijeljenje dobiti, popuste na robu i doprinose za penziju koje plaća poslodavac.
Kupili su firmu Texas Retail Energy kako bi nabavljali električnu energiju za trgovine po nižim cijenama i na taj način uštedjeli 15 miliona dolara godišnje.
Walmart je 2016. godine kupio Jet.com i Hayneedle.com te se tako okušao u području e-trgovine.
U 2017. i 2018. Walmart je kupio nekoliko brendova odjeće, među kojima su Shoes.com, Moosejaw, Bonobos, ModCloth, Art.com, Bare Necessities i ELOQUII.
Walmart je 2005. godine donirao više od 20 miliona dolara žrtvama uragana Katrina. Od tada je donacija postala godišnji događaj s ukupno milijardom dolara. Osim novca, Walmart je također podijelio 100.000 obroka i 1.500 kamiona robe ljudima pogođenim Katrinom.