Intenzivna trgovina dionicama Privredne banke Sarajevo (PBS), u kojoj je posljednjih sedmica prometovano više od pet miliona KM, dobila je novi i veoma zanimljiv zaplet.
BiznisInfo.ba saznaje da iza velikih kupovina dionica PBS-a po cijeni od oko 250 KM nisu stajali goraždanski biznismen Halil Oković niti kompanije koje s njim zajednički djeluju. Dionice su kupovali investicioni fondovi, čime je Oković praktično dobio konkurenciju u borbi za vlasništvo nad bankom, piše BiznisInfo.ba.
Ovo je posebno značajno jer je Oković u međuvremenu zvanično objavio ponudu za preuzimanje Privredne banke Sarajevo, ali po znatno nižoj cijeni – 163,55 KM po dionici. Dok, dakle, Oković pokušava povećati svoj udio kroz formalnu ponudu za preuzimanje, na drugoj strani investicioni fondovi kupuju dionice direktno na Sarajevskoj berzi i za njih su spremni izdvojiti mnogo više novca.
Fondovi kupovali po 250 KM
BiznisInfo.ba već sedmicama prati neuobičajeno intenzivnu trgovinu dionicama Privredne banke Sarajevo. Velike transakcije počele su u drugoj polovini jula, a gotovo sve su realizovane po cijeni od približno 250 KM po dionici.
Samo od 20. jula do 13. avgusta kroz berzansku trgovinu prošlo je 22.058 dionica PBS-a, čija je ukupna vrijednost iznosila približno 5,51 milion KM. To predstavlja oko 5,64 posto ukupnog broja dionica banke, što je veoma značajan paket kada se ima u vidu postojeća vlasnička struktura PBS-a.
Ključno pitanje svih prethodnih sedmica bilo je – ko daje milione za dionice banke? Jedna od mogućnosti bila je da iza transakcija stoji upravo Oković, koji je već ranije stekao veliki udio i pokrenuo postupak preuzimanja banke.
No, prema informacijama do kojih je došao BiznisInfo.ba, to nije slučaj. Oković u periodu intenzivne berzanske trgovine nije povećavao svoj direktni vlasnički udio, kao ni kompanije koje s njim zajednički djeluju, dok su među kupcima bili investicioni fondovi. Time cijela priča o budućem vlasništvu nad Privrednom bankom Sarajevo dobija potpuno novu dimenziju.
Oković ide s ponudom od 163,55 KM
Podsjetimo, Oković je 12. avgusta zvanično objavio ponudu za preuzimanje Privredne banke Sarajevo nakon što je Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH 6. avgusta donijela odgovarajuće rješenje.
Oković i pravne osobe koje s njim zajednički djeluju i u njegovom su vlasništvu – OKAC d.o.o. Goražde i Goraždeputevi d.o.o. Goražde – zajedno posjeduju 88.026 dionica, odnosno oko 22,5 posto dionica PBS-a s pravom glasa. Ponuda se odnosi na preostalih 303.156 dionica, odnosno oko 77,5 posto ukupnog broja dionica.
Oković je za svaku od tih dionica ponudio 163,55 KM, što znači da bi maksimalna vrijednost preuzimanja, kada bi svi ostali dioničari prihvatili ponudu, iznosila približno 49,58 miliona KM. Međutim, upravo je cijena postala jedan od najzanimljivijih elemenata cijele priče.
Složena mreža investicionih fondova
Prema našim saznanjima, među investitorima koji su povećavali svoje pozicije u PBS-u nalaze se investicioni fondovi. Jedan od fondova za koji BiznisInfo.ba može potvrditi da je u ovom periodu kupovao dionice Privredne banke Sarajevo jeste ZIF PROF-PLUS d.d. Sarajevo.
Investicioni fondovi imaju veoma zanimljivu i složenu vlasničku strukturu jer su međusobno snažno povezani. Među najvećim vlasnicima PROF-PLUS-a nalaze se drugi investicioni fondovi, koji se potom pojavljuju i u vlasničkim strukturama jedni drugih.
Na taj način formirana je veoma isprepletena mreža vlasničkih odnosa koju nije jednostavno svesti na jednog krajnjeg vlasnika. Pojednostavljeno rečeno, fondovi su u značajnoj mjeri jedni drugima vlasnici, zbog čega je teško utvrditi ko u konačnici stoji iza kapitala koji sada ulazi u dionice Privredne banke Sarajevo.
Ono što se, međutim, može zaključiti jeste da se na tržištu pojavila ozbiljna potražnja za dionicama PBS-a izvan kruga Okovića i kompanija koje s njim zajednički djeluju, te da su investitori za te dionice bili spremni platiti znatno više od cijene koju nudi Oković. Inače, među onima koji su prodavali dionice PBS-a u proteklom periodu bili su Enver Pršeš i Rijad Raščić.
Banka vrijedna 64 ili gotovo 100 miliona KM
Dvije cijene stvaraju i ogromnu razliku u vrednovanju same Privredne banke Sarajevo. PBS ima ukupno 391.182 dionice. Kada bi se cijela banka vrednovala prema Okovićevoj ponudi od 163,55 KM po dionici, vrijednost svih dionica iznosila bi približno 64 miliona KM.
Ako bi se, pak, kao orijentir uzela cijena od 250 KM po kojoj se sedmicama odvijaju velike berzanske transakcije, vrijednost banke iznosila bi približno 97,8 miliona KM. Razlika je, dakle, gotovo 34 miliona KM.
Naravno, cijena ostvarena u trgovini dijelom dionica ne znači da bi kompletan kapital banke mogao biti prodat po istoj vrijednosti. Ipak, činjenica da su investitori tokom više sedmica izdvojili milione maraka za dionice po približno 250 KM pokazuje da na tržištu postoji interes za PBS po valuaciji znatno višoj od one koju implicira Okovićeva ponuda.
Počinje borba za PBS
Sve ovo znači da proces preuzimanja Privredne banke Sarajevo postaje mnogo zanimljiviji nego što se u prvi mah činilo. Oković je već izgradio značajnu poziciju od oko 22,5 posto zajedno s kompanijama koje s njim zajednički djeluju i sada pokušava dodatno povećati vlasništvo putem javne ponude.
S druge strane, investicioni fondovi su posljednjih sedmica na berzi izdvajali milione maraka za dionice PBS-a i plaćali ih oko 250 KM po komadu. Tek će se vidjeti koliko će dioničara prihvatiti Okovićevu ponudu od 163,55 KM, posebno imajući u vidu cijenu po kojoj se dionicama trgovalo na berzi.
Također ostaje otvoreno pitanje koliko dionica investicioni fondovi namjeravaju prikupiti i da li je riječ samo o investicionoj prilici ili o mnogo ambicioznijem planu kada je riječ o budućnosti banke.
Jedno je, međutim, sada mnogo jasnije nego prije nekoliko sedmica: Halil Oković više nije jedini veliki igrač koji aktivno pokazuje interes za povećanje pozicije u Privrednoj banci Sarajevo. Višemilionska trgovina koja je sedmicama bila obavijena velom tajne pokazala je da postoji i druga strana spremna izdvojiti ozbiljan novac za dionice PBS-a. Borba za vlasništvo nad jednom od domaćih banaka, čini se, tek počinje.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
