S prosječnom bh. plaćom, koja pokriva tek nešto manje od pola potrošačke korpe, kupujemo po evropskim cijenama. Šta je uzrok?
Osnovne životne namirnice u BiH koštaju koliko i u zemljama Evrope, a u nekim slučajevima su i više. Posebno se izdvaja maslac. Dovoljno mlijeka imamo, problem je nemogućnost – usljed nedostatka tehnologije i poticaja – proizvesti finalni produkt i ponuditi ga na tržištu, izvještava FTV.
“Iako imamo dovoljnu proizvodnju mlijeka za BiH, maslac se uglavnom uvozi i oni koji to uvoze vjerovatno smatraju da onaj koji želi kupiti maslac neka plati malo više. Rekla bih da je u pitanju prešutni sporazum trgovaca”, navodi Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača FBiH.
Slobodnim formiranjem cijena lako je manipulisati. Ministarstvo trgovine bi određivanjem najvišeg nivoa cijena osnovnih namirnica trebalo štititi građane. Međutim, nedostatak poticaja čini domaće tržište, a tim i džep građana ranjivim.
“Tržište bi bilo sigurnije kad bi nam rezerve strateških roba bile jake i kad bi za proizvođače bili određeni poticaji, odnosno zagarantovane minimalne otkupne cijene žitarica i duhana, što je ranijih godina bilo”, saopćili su iz Ministarstva trgovine FBiH.
Naš budžet nije razvojni, tako je za poljoprivredu iz budžeta svih nivoa vlasti 2015. izdvojeno 211 miliona maraka, što je nedovoljno. Dodatan problem predstavlja neusvajanje evropske prakse rasterećenja privrednika.
“U Evropskoj uniji privrednicima je omogućeno da plaćaju PDV odgođeno, dok u BiH to nije slučaj. Svi moraju platiti PDV kada izdaju račun, bez obzira na to da li su naplatili svoja dobra i usluge”, ističe Nejra Neimarlija-Rojić, ekonomski stručnjak iz KULT-a.
U postojećem zakonskom okviru građani mogu pomoći samo kupovinom domaćih proizvoda. (FTV)
