Broj izdanih boravišnih dozvola smanjio se za gotovo polovinu u prvih šest mjeseci, što je “bez presedana”, navodi OECD u izvještaju objavljenom u ponedjeljak i ocjenjuje da će međunarodne migracije biti “izrazito male” u 2020.
“Pandemija covida-19 imala je veliki utjecaj na migracijske tokove u prvoj polovini godine”, stoji u izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) koja okuplja četrdesetak razvijenih zemalja.
Smanjen je broj izdanih novih boravišnih dozvola za 46 posto, ali bi on “mogao biti djelomično nadoknađen u drugoj polovini godine”.
Taj pad “nije iznenađujuć” s obzirom na zatvorene granice i ograničena kretanja tokom više mjeseci.
Međutim, uticaj krize uvelike se razlikuje od zemlje do zemlje.
“Ima mnogo zemalja OECD-a, posebno izvan Evrope, gdje je priliv migranata doslovce nula, poput Australije, Japana, Sjedinjenih Država, Južne Koreje”, rekao je Jean-Christophe Dumont, šef OECD-ovog odjela za međunarodne migracije.
“U Evropi je drukčija dinamika. Tako je na primjer u Švedskoj zabilježeno smanjenje, ali puno manje nego drugdje. U zemljama poput Francuske došlo je do izuzetno velikog pada broja izdanih dozvola, posebno u aprilu, ali u junu se vratio na nivo od prošle godine.”
“Sve u svemu, međunarodne migracije u zoni OECD-a bit će izuzetno male 2020.”, navodi se u izvješću.
Godine 2019., prije pandemije, broj imigranata primljenih iz humanitarnih razloga u zemljama članicama OECD-a pao je za 25 posto. Taj se pad uglavnom pripisuje SAD-u gdje je administracija Donalda Trumpa pooštrila migracijsku politiku.
Nasuprot tome, migracije radnika “bilježe snažan rast” (+13 posto u prosjeku), posebno u Ujedinjenom Kraljevstvu (+42 %), Finskoj (+29 %), Luksemburgu (+29 %) i Francuskoj (+12 %).
U evropskim članicama OECD-a, Izraelu i SAD-u “imigranti su prekomjerno zastupljeni u uslužnom sektoru gdje ima veliki broj niskokvalificiranih radnika, posebno zaposlenih kao pomoć u kući te u hotelima i restoranima”, podsjeća organizacija.
Hina
