Kako otpad iz ekološkog problema pretvoriti u vrijedan resurs, smanjiti korištenje primarnih sirovina i istovremeno doprinijeti dekarbonizaciji industrije, jedna je od centralnih tema međunarodne konferencije „Otpad – resurs za razvoj cirkularne ekonomije“, koja se 7. i 8. septembra održava u Hotelu Hills u Sarajevu.
Konferenciju organizuje Privredna komora Federacije BiH, uz podršku i sufinansiranje Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.
Skup je okupio predstavnike nadležnih institucija, industrije, komunalnih preduzeća, operatera sistema upravljanja otpadom, akademske zajednice te stručnjake iz Bosne i Hercegovine, Njemačke, Srbije, Hrvatske i drugih zemalja.
Visoki zahtjevi
„Oblast okoliša jedna je od najobimnijih i najzahtjevnijih u pristupnim pregovorima za svaku zemlju kandidata. Bosna i Hercegovina treba graditi sistem u kojem se otpad neće posmatrati isključivo kao ekološki problem, nego kao vrijedan resurs za industrijski razvoj, energetsku tranziciju i nova ulaganja. Međutim, taj proces moraju pratiti jasna regulativa, snažan institucionalni nadzor i transparentan monitoring. Želimo da ova konferencija okupi stručnjake, donosioce odluka i predstavnike industrije kako bismo kroz razmjenu znanja i iskustava došli do konkretnih i primjenjivih rješenja.“, izjavio je Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH i naglasio primjer cementne industrije kao dio globalnog proizvodnog lanca u kojem kupci i evropsko tržište već postavljaju visoke zahtjeve u pogledu procedura, održivosti i korištenja resursa.
Tokom prvog panela, posvećenog energetskoj tranziciji i dekarbonizaciji industrije, istaknuta je važnost povezivanja institucija, privrede, akademske i stručne zajednice u pronalaženju sistemskih rješenja. Posebna pažnja posvećena je CBAM-u i obavezama koje ovaj mehanizam donosi domaćim izvoznicima.
Naglašeno je da proces dekarbonizacije mora biti povezan s očuvanjem konkurentnosti i opstankom industrije, jer kompanije koje se pravovremeno ne prilagode novim pravilima i troškovima evropskog tržišta mogu izgubiti konkurentsku poziciju, smanjiti proizvodnju ili ugasiti pojedine industrijske kapacitete.
Iskustva kompanije Heidelberg Materials Cement BiH
Upravo je cementna industrija jedan od primjera kako se istovremeno može odgovoriti na zahtjeve dekarbonizacije i doprinijeti razvoju cirkularne ekonomije. Korištenjem određenih vrsta prethodno obrađenog otpada, koje se više ne mogu ponovo upotrijebiti niti reciklirati, kao zamjene za dio prirodnih sirovina i konvencionalnih goriva, ova industrija može doprinijeti smanjenju količina otpada koje završavaju na deponijama, očuvanju primarnih resursa i smanjenju upotrebe fosilnih goriva.
„Zamjenska goriva su u fokusu našeg djelovanja i nešto na čemu nastavljamo raditi, jer njihovo korištenje predstavlja potrebu savremene cementne industrije. Naš cilj je kontinuirano povećavati udio zamjenskih goriva u odnosu na fosilna goriva. To su pozitivni trendovi ne samo za cementnu industriju nego i na globalnom nivou, a Heidelberg Materials Cement BiH među pionirima je održivog razvoja u Bosni i Hercegovini“, izjavio je Izudin Neimarlija, izvršni direktor za proizvodnju i tehnička pitanja u kompaniji Heidelberg Materials Cement BiH.
Iskustva Heidelberg Materials Grupe predstavljena su kroz industrijsku studiju slučaja „HM Cement – put ka održivoj i niskougljičnoj proizvodnji“, koju je prezentirao Dominik Nied iz Heidelberg Materialsa. U fokusu prezentacije bila su iskustva iz Njemačke i drugih razvijenih evropskih sistema, uključujući korištenje alternativnih sirovina i goriva, smanjenje emisija te uspostavljanje regulatornih i infrastrukturnih uslova potrebnih za zelenu tranziciju industrije.
„Iskustvo Heidelberg Materialsa pokazuje da tranzicija ka niskougljičnoj proizvodnji zahtijeva dugoročnu strategiju, ulaganja u savremene tehnologije i znatno efikasnije korištenje resursa. Otpad koji se ne može ponovo upotrijebiti ili reciklirati može, uz strogo definisane standarde i kontinuiranu kontrolu, zamijeniti dio fosilnih goriva i primarnih sirovina u industrijskoj proizvodnji. Rješenja koja se već primjenjuju u Njemačkoj mogu biti korisna i za Bosnu i Hercegovinu, ali je neophodno razviti stabilan regulatorni okvir, odgovarajuću infrastrukturu i saradnju institucija, privrede i lokalnih zajednica“, izjavio je Nied.
Stručnjaci iz Srbije i Hrvatske
Važan doprinos prvom danu konferencije dali su i stručnjaci iz Srbije i Hrvatske koji su prenijeli iskustva u oblasti cirkularne ekonomije, upravljanja otpadom i usklađivanja industrijskog i komunalnog sektora s evropskim propisima.
Siniša Mitrović, direktor Centra za cirkularnu ekonomiju pri Privrednoj komori Srbije, govorio je o praksama i izazovima Srbije, ističući da individualna odgovornost prema otpadu mora biti praćena sistemskim rješenjima, uređenom infrastrukturom i jasno definisanim institucionalnim odgovornostima.
„Otpad kao resurs – uloga zamjenskih goriva u cirkularnoj ekonomiji“
Na drugom panelu, pod nazivom „Otpad kao resurs – uloga zamjenskih goriva u cirkularnoj ekonomiji“, predstavnici industrije, komunalnih preduzeća i nadležnih institucija razgovarali su o uspostavljanju odgovarajućeg regulatornog okvira koji bi omogućio korištenje otpada kao resursa. Takav okvir podrazumijeva jasno definisane procedure, efikasan institucionalni nadzor te kontinuiran i transparentan monitoring svih procesa.
Posebno je naglašeno da je uvoz SRF-a i RDF-a strogo regulisan i moguć isključivo iz zemalja Evropske unije, uz posjedovanje okolinske dozvole za suspaljivanje, a dozvolu mogu dobiti samo ovlašteni uvoznici i korisnici ovih goriva. „Ne radi se, dakle, o komunalnom otpadu, nego o zamjenskim gorivima, odnosno prerađenom neopasnom otpadu“, istakao je predstavnik Ministarstva okoliša i turizma, dodajući da se provodi stroga kontrola njihovog sastava.
Drugog dana fokus na izazovima
Drugog dana konferencije, 8. septembra, fokus će biti na izazovima koji očekuju komunalni sektor u procesu usklađivanja s propisima i standardima Evropske unije. Predstavnici komunalnih preduzeća, operatera sistema upravljanja otpadom, industrije, institucija i finansijskog sektora razgovarat će o potrebnoj infrastrukturi, finansiranju održivih projekata i modelima saradnje koji mogu ubrzati razvoj cirkularne ekonomije.
Očekuje se da razmjena domaćih, regionalnih i evropskih iskustava doprinese definisanju konkretnih preporuka za unapređenje propisa i sistema nadzora, razvoj infrastrukture, primjenu inovativnih tehnologija i osiguravanje finansijskih mehanizama za održive projekte.
Njihova primjena trebala bi doprinijeti dugoročnoj održivosti i konkurentnosti bh. industrije te njenom uspješnijem pozicioniranju na domaćem i evropskom tržištu.
