Prije nešto manje od deset godina, zbog javnog duga koji se kretao oko 180 posto BDP-a, Grčka je umalo slomila cijelu eurozonu. Danas je njena privreda među najbrže rastućima u cijeloj Evropi.
Iako je nezaposlenost još uvijek relativno visoka i kreće se oko 11 posto, na najnižem je nivou u posljednjih deset godina.
Podsjetimo, Grčka je nakon propasti Wall Streeta 2008. postala svojevrsni simbol dužničke krize u Evropi, zbog čega je u periodu od 2010. do 2015. dobila čak tri paketa međunarodne finansijske pomoći vrijedne 320 milijardi eura uz uslov izuzetno strogih mjera štednje.
Drastično su se kresale penzije, što je uticalo na kućne budžete grčkih porodica, a kao rezultat svega, grčka privreda u tom se periodu smanjila za čak četvrtinu. Stotine hiljada porodica našle su se tako na rubu siromaštva, propala su brojna preduzeća, baš kao i grčke banke. Godine 2013. svaki treći Grk bio je nezaposlen.
Da, rizik još uvijek i te kako odstoji; javni dug trenutno iznosi 166 posto BDP-a, što je među najvišima u svijetu, a grčke banke i dalje plasiraju nepovoljne kredite bitno više od evropskog prosjeka.
No, Grčka je iz strogog programa fiskalne kontrole izašla 2018., a nakon dolaska preduzetnički orijentisanih demokršćana iz redova Nove demokracije na čelo vlade privreda bilježi stabilan rast na krilima smanjenja poreznih stopa, javnog duga, podizanja minimalca te uklanjanja administrativnih prepreka malim preduzetnicima, zbog čega počinju otplaćivati rate međunarodne pozajmice i prije dogovorenih rokova.
Kreditne agencije unaprijedile su rejting grčke ekonomije, čime su se otvorila vrata novoj tranši stranih investicija. Agencija DBRS Morningstar, koju priznaje i Evropska centralna banka, ovoga je mjeseca podignula grčki kreditni rejting na investicioni nivo, čime će se stranim investitorima omogućiti kupovina grčkih obveznica, što će se u konačnici pozitivno odraziti na kreditne uslove grčkih porodica, preduzeća i same vlade.
Pozitivne trendove zamijetili su i u Moody‘su, jednoj od najvećih rejting agencija na svijetu.
Moody‘s je, naime, ovoga mjeseca podigao kreditni rejting Grčkoj pozivajući se “duboke strukturne promjene”. Microsoft je već investirao milijardu eura u projekt izgradnje centra za pohranjivanje podataka na istoku Atine, a Pfizer će na sjeveru grčke prijestonice graditi 650 miliona eura vrijedan istraživački centar.
Američke, kineske i evropske kompanije već dogovaraju ugovore za obnovljivu energiju, a projekte bi kroz nekoliko godina mogle finalizirati i multinacionalne kompanije poput Mete, Ciscoa i JP Morgana.
A tu tek dolazi turizam – “zlatna koka” grčkog privreda koja je samo ove, nepovoljne sezone, obilježene vatrenim stihijama, poplavama i toplinskim talasima, inkasirala oko 21 milijardu eura.
Zbog povećanja broja noćenja došlo je i do novog procvata građevinskog sektora, posebno na ostrvima, na kojima se posljednjih godina pojačano grade hoteli i Airbnb smještajne jedinice. Štaviše, sektor toliko naglo raste da je sve više Grka zabrinuto da bi to moglo stvoriti novi nekretninski balon.
Međutim, velik je i broj građana kojima recentni procvat privreda nije ublažio rane iz krize koja im je oduzela hljeb iz usta.
– Mjere koje su nam nametnuli bile su doista drakonske – zaključio je 67-godišnji Dmitris Mitrofinakis u razgovoru za NYT.
Njemu je kriza 2010. upropastila trgovinu koju je vodio više od 40 godina. Bio je primoran da se penzioniše 2015., a zbog cijele situacije mu je penzija pala s 2.400 evra, koliko je računao tokom života, na 1.300 eura.
Njegova je priča tipična za generacije Grka koji su premladi za odlazak u penziju, a prestari da na svojoj koži iskuse novi procvat.
Jutarnji.hr
