Posljednjih nekoliko godina Zapadni Balkan postao je poprište jedne velike industrijske transformacije. Dok se pažnja javnosti uglavnom usmjerava na nove vojne saveze, političke sporazume i geopolitičke napetosti, kompanije iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske bilježe rekordne rezultate, razvijaju nove proizvode i privlače velike međunarodne investitore.
Ratovi na Bliskom istoku, a posebno u Ukrajini, dramatično su povećali potražnju za municijom, vojnom opremom i bespilotnim sistemima. To je otvorilo prostor za snažan razvoj odbrambene industrije u regionu, koji se danas sve više uključuje u evropske i svjetske lance proizvodnje.
Od američkih ulaganja u bh. kompanije, preko njemačkog preuzimanja hrvatskog DOK-ING-a, do rekordnog rasta domaćih proizvođača, pred očima se stvara nova industrijska mapa Balkana.
BiH: Od tradicionalne proizvodnje do domaćeg drona
Bosna i Hercegovina posljednjih godina doživljava snažan razvoj namjenske industrije, koja je najvećim dijelom koncentrisana u Federaciji BiH. Okosnicu sektora čine Pretis, Igman, Ginex, BNT-TMiH i Binas, dok u Republici Srpskoj značajnu ulogu imaju Orao iz Bijeljine i Tehnički remont Bratunac (TRB).
Najbolji primjer transformacije predstavlja bugojanski Binas. Prihodi ove kompanije porasli su sa svega 1,6 miliona KM u 2021. godini na čak 63,8 miliona KM u 2025., odnosno gotovo 40 puta za samo četiri godine.
Sličan rast bilježe i druge kompanije namjenske industrije, koje posljednjih godina rade punim kapacitetom zbog snažne međunarodne potražnje.
Istovremeno, Federacija BiH ulazi u novu razvojnu fazu ovog sektora. Najavljena je izgradnja dvije nove fabrike namjenske industrije, među kojima i fabrike baruta, dok su u razvoju prvi domaći vojni dron i još tri nova proizvoda.
Posebnu pažnju privukao je i ulazak američke kompanije Regulus Global u vlasničku strukturu Pretisa i Binasa. Time su dvije ključne domaće kompanije postale dio šire međunarodne investicione priče, što potvrđuje da bh. proizvođači više nisu zanimljivi samo kao dobavljači municije nego i kao strateški partneri u razvoju odbrambene industrije.
Srbija: Industrija kao dio strateške autonomije
Srbija predstavlja drugačiji model razvoja odbrambene industrije. Za razliku od većine država regiona koje su članice NATO-a, Srbija vodi politiku vojne neutralnosti, zbog čega domaća proizvodnja ima dodatni strateški značaj.
Odbrambena industrija u Srbiji nije samo važan izvozni sektor nego i jedan od ključnih elemenata očuvanja vlastitih odbrambenih kapaciteta i tehnološke samostalnosti.
Koliko je sektor porastao pokazuje primjer državne kompanije Jugoimport SDPR, jednog od najvećih proizvođača i izvoznika vojne opreme u regionu. Prihodi kompanije povećani su sa oko 202 miliona eura u 2024. na približno 347 miliona eura u 2025. godini, što predstavlja rast od gotovo 145 miliona eura za samo godinu.
Istovremeno, veze između namjenske industrije Srbije i Bosne i Hercegovine mnogo su snažnije nego što se često vidi u javnosti. Jedan od primjera jeste proizvodnja baruta u Srbiji, koji predstavlja ključnu sirovinu za proizvodnju municije u kompanijama poput Igmana iz Konjica.
Saradnja se dodatno produbljuje i kroz kompaniju Orao iz Bijeljine. Vlada Republike Srpske donijela je odluku o prodaji 30 posto državnog kapitala u Orlu konzorciju predvođenom beogradskom kompanijom Glotec, koja je već godinama strateški partner ovog preduzeća. Oko 60 posto prihoda Orla u periodu od 2022. do 2025. godine ostvareno je upravo kroz saradnju s ovom grupacijom.
Nova investicija vrijedna 13,1 milion KM predviđa modernizaciju proizvodnje i razvoj novih programa avionskih motora, čime se dodatno učvršćuje poslovna povezanost odbrambenih industrija Srbije i Republike Srpske.
Hrvatska, Albanija i Kosovo: Od savezništva do zajedničke proizvodnje
Slični procesi odvijaju se i u drugim dijelovima regiona. Deklaracija o vojnoj saradnji Hrvatske, Albanije i Kosova u javnosti je predstavljena prvenstveno kao bezbjednosni sporazum. Međutim, njen možda najvažniji segment odnosi se na razvoj zajedničkih industrijskih kapaciteta.
Tri partnera rade na razvoju oklopnog vozila “Shota”, dok Kosovo ubrzano razvija vlastite bespilotne letjelice i druge savremene vojne sisteme.
Istovremeno, Hrvatska se sve snažnije integriše u evropsku odbrambenu industriju. Najbolji primjer predstavlja ulazak njemačkog giganta Rheinmetall u vlasničku strukturu zagrebačkog DOK-ING-a, kompanije poznate po razvoju robotskih sistema i besposadnih kopnenih vozila.
Ova investicija pokazuje da velike evropske kompanije sve više traže partnere upravo na prostoru Zapadnog Balkana.
Region postaje dio evropske vojne industrije
Kada se svi ovi primjeri posmatraju zajedno, postaje jasno da se Zapadni Balkan više ne može posmatrati samo kao prostor političkih i bezbjednosnih nadmetanja.
Američki Regulus Global ulaže u Pretis i Binas. Njemački Rheinmetall preuzima većinski udio u DOK-ING-u. Srbija i Republika Srpska dodatno povezuju kompaniju Orao sa strateškim partnerom Glotec. Hrvatska, Albanija i Kosovo razvijaju zajedničko oklopno vozilo, dok proizvođači iz Srbije i Bosne i Hercegovine već danas funkcionišu kao dio zajedničkih lanaca dobavljača.
Iako svaka država ima svoje motive – od jačanja strateške autonomije do integracije u evropske lance vrijednosti – zajednički rezultat je isti: region postaje sve važniji dio evropske odbrambeno-industrijske mreže.
Dok će se rasprave o novim vojnim savezima nastaviti, njihova najopipljvija posljedica već se vidi u fabrikama, novim proizvodima, međunarodnim investicijama i rekordnim poslovnim rezultatima kompanija. Odbrambena industrija tako postaje jedan od najdinamičnijih privrednih sektora Zapadnog Balkana i jedan od najboljih primjera kako globalne geopolitičke promjene mogu direktno uticati na razvoj ekonomije.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
