Savjet za regionalnu saradnju /RCC/ pripremio je u okviru regionalnog projekta “Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja” prvu Mapu zaposlenosti na zapadnom Balkanu, čiji je cilj unapređenje mogućnosti zapošljavanja i uslova rada za žene i muškarce u regionu.
Mapa na onlajn platformi pokazuje da je na početku krize, u martu prošle godine, prijavljeno oko 1,22 miliona nezaposlenih lica i da je do novembra taj broj iznosio skoro 1,4 miliona.
Generalni sekretar RCC-a Majlinda Bregu navela je da ove brojke ne obuhvataju gubitke u broju radnih časova i platama, niti potpuno odražavaju promjene u neformalnom sektoru i nivoima aktivnosti koje su veoma važne za sve ekonomije Zapadnog Balkana.
“Jasno je da su radna mjesta teško pogođena i da je kovid pojačao strukturalne izazove tržišta rada na Zapadnom Balkanu. Čak i kad bi se ove posljedice danas poništile i vratilo stanje prije kovida, opet bismo bili u nepovoljnom položaju sa zapošljavanjem u neformalnom sektoru koje se prema procjenama kreće na nivou od 18 do čak 30 odsto u ekonomijama regiona”, izjavila je Bregu.
Pandemija virusa korona nesrazmjerno je uticala na zdravlje određenih grupa građana i došlo je do zastoja ekonomskih aktivnosti u mnogim sektorima.
Najnoviji podaci pokazuju da je u regiji od marta 2020. došlo do povećanja broja prijavljenih nezaposlenih lica za oko 14 odsto, dok je među mladima ta stopa povećana za oko 27 odsto.
Bregu je upozorila da se u ekonomijama Zapadnog Balkana zbog starenja i iseljavanja i dalje smanjuje broj radno sposobnog stanovništva. Neke od negativnih posljedica iseljavanja i “odliva” kvalifikovane radne snage su smanjenje ljudskog kapitala, nedostatak radne snage, smanjen kapacitet za inovacije i usvajanje naprednijih tehnologija, promjene na tržištu rada, fiskalne posljedice, veličina tržišta, smanjen ekonomski rast i produktivnost, povećani troškovi javnih usluga i gubitak ulaganja u stvaranje ljudskog kapitala.
“Zajedničko regionalno tržište, koje je razvio RCC zajedno sa svojim partnerima u regiji i EU, može biti dobar instrument. Jedna od mogućih koristi je da ono može dovesti do dodatnog rasta BDP-a u regiji za 6,7 odsto. U stvarnosti, to znači veći broj boljih radnih mjesta za naše ljude”, istakla je ona.
Srna
