Održivo poslovanje odavno više nije samo pitanje društvene odgovornosti. Za kompanije iz Bosne i Hercegovine koje posluju ili žele izvoziti na tržište Evropske unije ono postaje jedan od ključnih uslova konkurentnosti.
Dodatni izazov donosi Evropski mehanizam za prekogranično prilagođavanje emisija ugljika CBAM, koji od domaće industrije zahtijeva brže usklađivanje s novim okolišnim standardima. Na ove promjene u Cementari Kakanj odgovaraju kontinuiranim ulaganjima u modernizaciju, energetsku efikasnost i transparentnost poslovanja.
O tome kako uspijevaju održati poziciju lidera održivog poslovanja govorilo se danas tokom posjete medija upriličene u ovoj kompaniji.
Cementara Kakanj posluje u okviru grupacije Heidelberg Materials, jednog od najvećih svjetskih integriranih proizvođača građevinskih materijala i rješenja, prisutnog u gotovo 50 zemalja. Od privatizacije 2000. godine do danas u održivi razvoj, ekološke projekte, modernizaciju proizvodnje i tehnologiju usklađenu s evropskim standardima uloženo je više od 300 miliona KM.
Dio ulaganja usmjeren je na savremene filterske sisteme, unapređenje energetske efikasnosti i kontinuirano praćenje emisija. Prema podacima kompanije, emisije prašine smanjene su za 99 posto u odnosu na period prije privatizacije.
Proizvodnja se odvija u skladu s važećom okolišnom dozvolom, zakonskim propisima i utvrđenim graničnim vrijednostima. Emisije se kontinuirano prate, dok se usklađenost proizvodnih procesa provjerava internim i eksternim kontrolama, uključujući nadzor nadležnih institucija.
„Heidelberg Materials Cement BiH već godinama aktivno radi na dekarbonizaciji proizvodnje i unapređenju održivosti poslovanja. To je dio globalne strategije Heidelberg Materialsa, koju uspješno provodimo i u Bosni i Hercegovini kroz modernizaciju, primjenu novih tehnologija i odgovorno upravljanje utjecajem na okoliš. Svjesni smo izazova koji očekuju bh. industriju, ali upravo zahvaljujući strateškom i dugoročnom pristupu bilježimo rast i nastavljamo ulagati u razvoj poslovanja, konkurentnost i nova radna mjesta. Znanja i dobre prakse koje smo stekli na tom putu spremni smo podijeliti i s drugim kompanijama kako bismo zajedno doprinijeli bržoj tranziciji domaće industrije“, ističe tehnički direktor kompanije Izudin Neimarlija.
Zamjenska goriva kao dio procesa dekarbonizacije
Jedan od načina smanjenja upotrebe fosilnih goriva u cementnoj industriji jeste postepeno povećavanje udjela zamjenskih energenata. U Cementari Kakanj dio potrebne toplotne energije osigurava se korištenjem SRF-a, goriva proizvedenog iz nereciklabilnog krutog otpada poznatog i kontroliranog sastava te iskorištenih automobilskih guma.
Njihovo kontrolirano sagorijevanje odvija se na temperaturama koje dostižu oko 1.450 °C, čime se osiguravaju efikasna termička obrada i maksimalno iskorištavanje energetske vrijednosti. Materijali se nabavljaju u kontroliranim uslovima i prolaze propisane laboratorijske provjere prije upotrebe.
„SRF ima jasno definirana fizička i hemijska svojstva, nabavlja se u kontroliranim uslovima i podliježe laboratorijskim provjerama. Njegova upotreba odvija se u skladu s dozvolama i standardima koji se primjenjuju u cementnoj industriji Evropske unije. Zamjenska goriva trenutno osiguravaju približno 10 do 12 posto potrebne toplotne energije, dok je dugoročni cilj povećavati njihov udio i time smanjivati zavisnost od uglja i drugih fosilnih energenata“, ističe Almir Bajtarević, menadžer za kvalitet i zaštitu okoliša.
Dodaje da periodična mjerenja dioksina i furana obavljaju ovlaštene nezavisne laboratorije.
„Ova mjerenja provodimo dva puta godišnje, dok su u evropskoj i međunarodnoj praksi cementne industrije ona uobičajeno znatno rjeđa. Dosadašnji rezultati pokazuju vrijednosti daleko ispod propisanih granica, a najčešće i ispod praga detekcije“, navodi Bajtarević.
Povećavanje udjela zamjenskih goriva dio je šireg procesa dekarbonizacije i prilagođavanja novim tržišnim i regulatornim okolnostima. Dekarbonizacija više nije pitanje izbora, nego jedan od preduslova za očuvanje konkurentnosti domaće industrije, posebno u kontekstu primjene CBAM-a.
Novi izazovi zahtijevaju i strateški odgovor države
Iako kompanije mogu ulagati u tehnologiju i unapređivati vlastite procese, brzina ove tranzicije zavisi i od efikasnosti cjelokupnog sistema. Bosni i Hercegovini potrebni su jasna strategija upravljanja otpadom, razvijena primarna selekcija, precizniji regulatorni okvir i brža primjena propisa.
Otpad koji se danas odlaže na deponije ili završava u rijekama i prirodi mogao bi, nakon odgovarajuće obrade i uz strogu kontrolu, biti iskorišten kao izvor energije i djelimično zamijeniti fosilna goriva. Time bi se istovremeno smanjile količine otpada, unaprijedila zaštita okoliša i podržala dekarbonizacija industrijske proizvodnje.
U okolnostima primjene CBAM-a i rastućih troškova emisija CO₂, zelena tranzicija postaje i pitanje budućnosti domaće proizvodnje. Iskustvo Cementare Kakanj pokazuje da održivo industrijsko poslovanje podrazumijeva dugoročna ulaganja, tehnološku modernizaciju, poštivanje regulative i otvorenu komunikaciju s javnošću.
