Nova pravila stupaju na snagu u Evropskoj uniji koja podrazumijevaju da će ubuduće biti zabranjena plaćanja u gotovini veća od 10.000 eura. To je mjera oko koje su se saglasili Evropski parlament i države članice u cilju borbe protiv pranja novca.
Privremeni sporazum o regulaciji protiv pranja novca će, po prvi put, iscrpno uskladiti pravila širom EU, zatvarajući moguće rupe koje kriminalci koriste za pranje nezakonite zarade ili finansiranje terorističkih aktivnosti kroz finansijski sistem.
Sporazum o direktivi unaprijedit će organizaciju nacionalnih sistema za sprečavanje pranja novca, prenosi Blic.
Obvezni subjekti, kao što su finansijske institucije, banke, agencije za nekretnine, usluge upravljanja imovinom, kazina, trgovci – igraju centralnu ulogu kao čuvari vrata u okviru protiv pranja novca i finansiranja terorizma (AML/CTF) jer imaju privilegovan položaj za otkrivanje sumnjivih aktivnosti.
Privremenim sporazumom lista obveznika proširuje se na nove organe. Nova pravila će pokrivati većinu kripto sektora, primoravajući sve pružaoce usluga kripto-aktive (CASP) da sprovode „due diligence“ (eng. značenje riječi „dužna pažnja“, odnosno dubinske provjere) svojih klijenata. To znači da će morati da provere činjenice i informacije o svojim klijentima, kao i da prijave sumnjive aktivnosti.
Prema sporazumu, CASP-ovi će morati da primjenjuju mjere dužne provjere klijenata kada obavljaju transakcije u iznosu od 1.000 eura ili više.
Trgovci luksuznom robom će osim toga morati da provjere identitet mušterija i da vlastima prijave sumnjive poslove. Na taj način biće otežano pranje novca, a ova će mjera “popuniti” i rupe u nacionalnim zakonima.
Pooštrena pravila trebala bi da važe i za trgovinu draguljima, luksuznim automobilima, privatnim avionima i brodovima.
Takođe vlasti bi trebale da strožije nadgledaju trgovinu kriptovalutama i bankovne poslove superbogatih koji imaju imovinu vrijednu najmanje 50 miliona eura.
Njamera je da se, kako se navodi, između ostalog onemogući da ruski oligarsi zaobiđu sankcije EU. Novi zakon moraju formalno da odobre Evropski parlament i zemlje članice.
Njegovu primjenu trebalo bi da nadgledaju vlasti država članica u koordinaciji sa novom evropskom agencijom za sprečavanje pranja novca.
Treće zemlje visokog rizika
Od obveznika će se tražiti da primjenjuju pojačane mjere „dužne pažnje“ na povremene transakcije i poslovne odnose koji uključuju visokorizične treće zemlje čiji nedostaci u njihovim nacionalnim režimima za sprečavanje pranja novca i terorizma čine da predstavljaju prijetnju po integritet unutrašnjeg tržišta EU.
Komisija će izvršiti procjenu rizika, na osnovu liste radnih grupa za finansijske akcije (FATF, postavljač međunarodnih standarda u borbi protiv pranja novca).
Štaviše, visok nivo rizika će opravdati primjenu dodatnih specifičnih EU ili nacionalnih protivmjera, bilo na nivou obaveznih subjekata ili od strane država članica.