Većina pandemijskih mjera ograničenja u Njemačkoj ukinuta je prije uskrsnih praznika. To je veliki broj ljudi potaknulo da požele ponovno otići na godišnji odmor, da konačno opet odu u restoran ili hotel bez zaštite za usta i nos. Razumljiva želja nakon više od dvije godine pandemije.
Za njemačku hotelsku i restoransku industriju je to naravno dobra vijest – konačno svjetlo na kraju tunela, kaže za DW Ingrid Hartges, generalna direktorica krovne organizacije njemačkih ugostitelja DEHOGA. “Gotovo dvije trećine kompanija koje smo anketirali procijenilo je stanje rezervacija za nadolazeće praznike kao zadovoljavajuće ili i više od toga.” Nakon dugog razdoblja apstinencije ljudi imaju posebno veliku potrebu za opuštanjem i uživanjem.
Povjerenje – i jedan stari problem
I zato ugostitelji širom zemlje ponovno iznose stolice i stolove, a sobe u hotelima se ponovo uređuju da budu udobne. No očekivana navala gostiju iznosi na svjetlo dana i jedan problem koji već dugo izaziva zabrinutost u turizmu, napominje Hartges:
“Zbog nedostatka potražnje tokom pandemije korone ugostiteljska industrija je zabilježila pad zaposlenosti – unatoč svim naporima da se zaposleni zadrže. A bez mjera o skraćenom radnom vremenu i s tim povezane podrške države gubitak zaposlenika bio bi još znatno veći.”
Konkretne brojke pokazuju razmjere manjka zaposlenih: u cijeloj zemlji izgubljeno je više od 130.000 punih radnih mjesta za koja se plaćaju doprinosi za socijalno osiguranje u posljednje dvije godine te uz to još više od 217.000 tzv. mini-poslova, gdje se socijalno osiguranje ili ne plaća ili ga plaćaju sami radnici.
Mnogi koji su ranije radili te mini-poslove u hotelima i restoranima prešli su na druge poslove u maloprodaji, koja je bila otvorena i tijekom karantene. A sada je te ljude teško ili nemoguće ponovo vratiti jer su se u međuvremenu navikli na redovno radno vrijeme i slobodne vikende.
“Na natječaje se niko ne prijavi”
Samo u regiji Berlin-Brandenburg, prema podacima turističke udruge “Seenland Oder-Spree”, 20 posto zaposlenih napustilo je turizam. A tržište rada je bez raspoloživih radnika, kaže voditeljica udruge Ellen Russig, “jer svaki turistički objekt traži kuhare i konobare”.
Šef jednog hotela iz Bad Saarowa, Jörn Peters, dodaje: “Uopće nije moguće nekoga pokušati uvjeriti u to kako je ovo sjajan posao. Nemate priliku jer nemate kome reći – na natječaje se niko ni ne prijavi.”
Manji ugostitelji pokušavaju premostiti uska grla privremenim rješenjima: u obiteljskim objektima kojima upravlja sam vlasnik, on jednostavno radi više nego inače, mnogi smanjuju izbor jela u svojim restoranima ili skraćuju radno vrijeme, na primjer tako da su otvoreni samo navečer.
Digitalni pomagači
Nekim ugostiteljima bi digitalna rješenja mogla bi pomoći nadoknaditi manjak osoblja. Oni gostima stavljaju na raspolaganje sustave elektronskog naručivanja i naplate, pa oni sami mogu slati narudžbe u kuhinju ili na šank.
Iako sve veći broj ugostitelja koristi takve ili slične sustave i time smanjuju broj zaposlenih, ovi digitalni pomagači imaju i nedostatke. S jedne je strane potrebno određeno vrijeme za obuku i uključivanje u posao, a s druge je tu naravno najprije potrebno investirati dodatna sredstva, koja se prvo moraju zaraditi na šanku ili u kuhinji.
Radnici iz inozemstva
Gastronomija i hotelijerstvo sada nade polažu u strane radnike. Hartges naglašava da je “ugostiteljska industrija vrlo atraktivna i internacionalna, tu je stranim radnicima relativno lako naći posao. Oko 35 posto naših zaposlenika ima strano državljanstvo – to je više nego u bilo kojoj drugoj industrijskoj grani u Njemačkoj.”
Prema riječima Hartges, povoljno je to što sve više izbjeglica iz Ukrajine nalazi posao u njemačkoj turističkoj industriji. Osim toga, DEHOGA nastoji privući i više radnika iz Njemačke širenjem programa obuke i zapošljavanja mladih.
Dobri izgledi, ali…
Međutim, rat u Ukrajini nosi sa sobom i nove probleme, prije svega u vidu porasta troškova za energiju, koji brzo rastu. To poskupljuje i putovanja, što bi u konačnici moglo mnoge turiste opet zadržati kod kuće.
Troškovi poslovanja hotela i restorana također su sve veći zbog visokih troškova energije i hrane. Lako se može desiti da bi se dugoočekivani pozitivan efekt od dodatnih prihoda na osnovi većeg broja gostiju nakon gubitaka tijekom pandemije mogao sasvim rasplinuti.
Prema istraživanju DEHOGA-e, poduzetnici navode eksplodirajuće troškove energije (85.5%) kao trenutno najveći izazov, a slijede problemi zbog rasta cijene hrane (84.9%), ekonomskih posljedica u vezi s koronom (67.6%) te porast troškova za osoblje (65.8%).
U kojoj će mjeri ovi povećani troškovi dovesti do viših cijena za potrošače, još je nejasno, kaže šefica DEHOGA-e. Ali: “Dobar poduzetnik će s jedne strane voditi računa o ponudi i cijenama i po potrebi ih prilagoditi, ali s druge strane ne smije zanemariti goste.”
Ona međutim naglašava da i dalje mora postojati atraktivna ponuda za goste s manjim budžetom. Sve dok je omjer cijene i ponude dobar, a povećanje cijena razumljivo za goste, oni će to načelno prihvatiti.
