Prelaz iz socijalizma u kapitalizam u zemljama bivše Jugoslavije obilježen je značajnim porastom nejednakosti. Svih šest republika – Slovenija, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija imaju slične trendove, piše Bankometar.
Udio nacionalnog dohotka koji je završio kod jedan posto najbogatijeg stanovništva povećao se između 1989. i 2019. u svim bivšim jugoslavenskim republikama.
Slovenija, Hrvatska i Crna Gora imale su najizraženiji rast bogatstva najbogatijih, s oko četiri do pet posto ukupnog nacionalnog dohotka.
Rast je bio manje intenzivan u Srbiji i Makedoniji, s rastom od oko dva postotna boda nacionalnog dohotka. Bosna i Hercegovina je između i imala je rast za oko tri postotna boda.
Istovremeno, udio nacionalnog dohotka koji doseže 40 posto od najsiromašnijeg stanovništva smanjio se u svim republikama.
U Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori, pad je iznosio oko tri do četiri postotna boda ukupnog nacionalnog dohotka između 1989. i 2019. godine.
U Bosni i Hercegovini i Makedoniji pad je bio manji, oko 2-2,5 postotnih bodova.
Samo Hrvatska nije zabilježila značajniji pad, udio 40 posto najsiromašnijih u ukupnom bogatstvu tamo se smanjio za samo 0,3 postotna boda.
Konačno, porast učešća prihoda kod jednog postotka stanovništva u ovo vrijeme se odrazio na pad učešća kod najsiromašnijih 40 posto stanovništva.
Udio prihoda preostalih 59 posto stanovništva i dalje je uglavnom stabilan.
Jedina iznimka je Hrvatska, gdje je povećanje učešća nacionalnog dohotka među jedan posto najbogatijih išlo ponajprije na štetu prosječnih 59 posto stanovništva.