Kina je najveći zagađivač na Zemlji, ali je sada također postala lider u razvoju energije iz obnovljivih izvora. Peking investira stotine milijardi dolara u kreiranje više miliona radnih mjesta u sektoru čiste energije.
Kina je izgradila velike solarne elektrane i vjetroparkove. Iako je Kina (bila) kralj uglja, vlada je prepoznala da će ekonomski potencijal budućnosti biti čista energija, rekao je Alvin Lin, direktor organizacije Vijeće za odbranu prirodnih resursa, piše CNN, prenosi BiznisInfo.
Više od 2,5 miliona ljudi radi samo u sektoru proizvodnje solarne energije u Kini, u poređenju s 260.000 u SAD.
Dok je američki predsjednik Donald Tramp obećao da će ponovo aktivirati američke rudnike uglja, Kina se kreće u suprotnom smjeru.
Ugalj i dalje čini većinu potrošnje energije u Kini. No, Peking sada gasi rudnike uglja i planira smanjiti broj radnih mjesta u tom sektoru za 1,3 miliona. Kineska vlada također ograničava gradnju novih termoelektrana.
Prvi put u istoriji, kineska Agencija za energiju u januaru ove godine postavila je obavezujući nivo smanjenja potrošnje uglja. Također je postavila za cilj da do 2030. godine čista energija čini 20 posto ukupne potrošnje energije. Analitičari smatraju da Kina neće imati problema u dostizanju ovog cilja.
Izvještaj Greenpeace ranije ove godine pokazao je da je čista energija na kraju 2015. godine podmirivala 12 posto potreba Kine. S druge strane, obnovljivi izvori energije u SAD čine oko 10 posto ukupne potrošnje.
Kina se obavezala da investira 367 milijardi dolara do 2020. godine u obnovljive izvore energije – solarnu, energiju iz vjetra, hidro i nuklearnu energiju.
Ove investicije će kreirati oko 10 miliona radnih mjesta u ovom sektoru. Sektor čiste energije u Kini trenutno zapošljava 3,5 miliona ljudi, ubjedljivo najviše na svijetu.
Ova država je već postala vodeći svjetski proizvođač i izvoznik tehnologije vezane za obnovljivu energiju, isporučujući dvije trećine solarnih panela na svijetu.
Kina se također ozbiljno bavi iskorištavanjem energije vjetra i proizvodi gotovo polovinu vjetro-turbina na svijetu.
Džinovska plutajuća solarna elektrana
Najzanimljiviji novi kineski projekat je džinovska plutajuća solarna elektrana koja se nalazi u istočnoj provinciji Anhui.
Pokrivajući skoro 100 kvadratnih milja, to je najveći plutajući panel na svijetu. Ima kapacitet da proizvede dovoljno energije za 15.000 domova.
Solarni panel pluta na poplavljenom području gdje su se nekada nalazila postrojenja za preradu uglja. Ideja o plutajućim panelima brzo se širi zbog problema nedostatka prostora.
„Vlada nam ne bi dopustila da postavimo panele gdje god mi želimo“, kaže Yao Shaohua, zamjenik direktora ovog projekta. „Ovo jezero drugačije ne bi bilo iskorišteno, pa stoga projekat ima smisila“.
Gradnja solarnog panela na vodi skuplja je nego na tlu. No, stručnjaci kažu da plutajući solarni panel može biti mnogo efikasniji dugoročno gledajući, jer ga voda hladi.
„Cijeli svijet, uključujući Kinu, je prepoznao da se moramo boriti s klimatskim promjenama“, kaže Yao. „Siguran sam da će ovo postati trend“.
(Autor: CNN / Prevod i obrada: BiznisInfo)
