Odluka Vlade Federacije BiH da uredbom povisi za 62 posto minimalnu plaću ovom entitetu u 2025. godini značit će najveće povećanje primanja u Bosni i Hercegovini u proteklih 30 godina.
Minimalac je povećan sa 619 maraka (oko 316 eura) u prošloj na 1.000 maraka (511 eura) u ovoj godini, što je rast od gotovo 200 eura. Sindikati u Republici Srpskoj, također, traže da vlada tog entiteta poveća “minimalac” s 900 maraka (459 eura) na 1.050 maraka (oko 536 eura).
Zakonski minimalac rastao je i prethodnih godina u Bosni i Hercegovini, ali za nekoliko postotaka.
Od početka pandemije COVID-a 2019. do kraja 2024. godine minimalna plaća u Federaciji BiH povećana je postupno za ukupno 50 eura, a u Republici Srpskoj za oko 180 eura, piše Radio Slobodna Evropa.
Radnički sindikati podržali su odluku Vlade Federacije BiH, a povećanju su se usprotivila udruženja poslodavaca.
Poslodavci tvrde da minimalna plaća od 1.000 maraka nije sporna, koliki problem su doprinosi u Federaciji BiH za koje kažu da su previsoki.
Traže da se davanja državi smanje sa sadašnjih 42,5 posto i da se uvedu olakšice, poput povećanja ličnog odbitka, kao i odbitka za djecu, oslobađanje poslodavaca od plaćanja doprinosa kod prvog zapošljavanja i brojne druge korake koji bi prethodili povećanju minimalne zarade.
Iz Vlade Federacije BiH su najavili kako će subvencionirati isplatu minimalne plaće obrtima i manjim firmama novcem iz budžeta čije se usvajanje za 2025. godinu očekuje. Mjesecima Vlada najavljuje i “set izmjena fiskalnih zakona”, odnosno reformu poreza u ovom entitetu.
Ukupna minimalna primanja radnika u Federaciji BiH će u 2025. godini premašiti 650 eura – što je zbir minimalne plaće i tzv. toplog obroka, sredstava za prijevoz radnika i drugih neoporezivih uplata.
Sindikati navode da dvoje zaposlenih s minimalnim primanjima ne mogu “pokriti” ukupne mjesečne troškove jednog četveročlanog domaćinstva.
S porastom minimalne plaće ekonomisti predviđaju i porast prosječne plaće u Federaciji BiH. Očekuje se i da će oni čija se plaća sad “izjednačila” s minimalnom, također, tražiti povećanje svojih zarada.
Prosječna plaća u Bosni i Hercegovini je u proteklih deset godina porasla za oko 37 posto.
Javni sektor čini oko 54 posto radnih mjesta u BiH, prema podacima poreznih uprava, a plaće izabranih i imenovanih dužnosnika, policije, vojske i činovnika podižu prosjek u ovoj zemlji.
Sve zemlje Zapadnog Balkana vladinim uredbama propisuju iznose minimalne plaće, dok je u Bosni i Hercegovini to pitanje u nadležnosti dva entiteta.
Minimalne plaće u Evropskoj uniji kreću se od oko 2.500 eura u Luksemburgu do oko 480 eura u Bugarskoj, prije oporezivanja.
Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska ne poznaju minimalac.
