Najveći pad standarda u Njemačkoj od Drugoga svjetskog rata: Kolike su zapravo plate?

0

Energetska kriza izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu dovela je do najvećeg pada životnog standarda u evropskom El Doradu – Njemačkoj – od Drugoga svjetskog rata i pada proizvodnje usporedivog s krizom iz 2008., istaknula su dva bivša ekonomska savjetnika tamošnje vlade.

Koliko se zapravo sada može zaraditi u zemlji u koju mnogi Balkanci odlaze trbuhom za kruhom?

Neuspjeh u zaštiti njemačke industrije od skoka cijena energenata mogao bi 2020-e pretvoriti u ‘izgubljenu deceniju za Njemačku’ i dodatno potaknuti uspon krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), zaključak je radnog dokumenta dvaju ekonomskih stručnjaka koji su svojevremeno bili savjetnici vladajućih u Njemačkoj, a objavljenog u Forumu za novu ekonomiju.

Plate u najvećoj evropskoj ekonomiji srozale su se 2022. najviše od 1950-ih, upozoravaju oni.

Ekonomija je pala za 0,3 posto u posljednjem tromjesečju 2023. i očekuje se da će se ponovno smanjiti u prvom kvartalu 2024. To bi značilo tehničku recesiju.

A crna je i prognoza Međunarodnog monetarnog fonda za 2024. i 2025. Očekuje se da će njemački ekonomski rast u 2024. i 2025. biti niži od bilo kojeg usporedive napredne ekonomije, osim Argentine.

No s obzirom na to da je riječ o četvrtoj najvećoj ekonomiji svijeta, ljudi u Njemačkoj i dalje zarađuju znatno više od svjetskog prosjeka. Koliko se zapravo može zaraditi, kako stoje njemačke plate u usporedbi s ostalim evropskim zemljama i kakve su razlike u platama po branšama?

Koliko zarađuju Nijemci?

U prosjeku njemački zaposlenici godišnje zarade 51.876 eura bruto (aritmetička sredina zaposlenih na puno radno vrijeme), odnosno mjesečno 4.323 eura (bruto), podaci su Njemačkog zavoda za statistiku. Prema istraživanju GfK-a, prosječni neto prihod na nivou cijele prošle godine iznosio je 26.271 euro.

No takva plata često je nedostižna prodavačima, njegovateljima ili onima koji se skrbe za djecu i mlade.

Zaposleni u sektoru finansijskih usluga i usluga osiguranja zaradili su u aprilu 2023. najveću platu – 5.841 euro (bruto), a slijedi ih informacijsko-komunikacijski sektor s platom od 5.779 eura. Primanja u javnom sektoru prosječno su iznosila 4.323 eura. U građevini je pak prosječna plata bila oko 3.600 eura bruto.

No u sektoru poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, kao i u ugostiteljstvu, plate su i dalje relativno niske – samo oko 2.800 eura.

Jaz u platama muškaraca i žena isti kao 2002.

Na visinu plate, pored sektora u kojem radite, u velikoj mjeri utječe spol, ali i mjesto u kojem radite. Čak i više od trideset godina od ujedinjenja Njemačke vidljiv je nesrazmjer u primanjima između zapada i istoka Njemačke. Savezne pokrajine sa istoka pritom su se nagurale na dnu ljestvice, a najveću prosječnu platu građani imaju u Hamburgu.

Žene u prosjeku zarađuju 12,7 posto manje od svojih muških kolega za isti posao, a stanje se gotovo nije mijenjalo od 2002. Prema izračunima online barze rada, žene u Njemačkoj prosječno zarađuju 5.750 eura manje od muškaraca.

Njemačke plate u usporedbi s ostatkom Evrope

Studija GfK s kraja prošle godine, koja u obzir uzima raspoloživi neto dohodak Evropljana, pokazuje da je prosječna neto plata stanovnika u Evropi u 2023. iznosila 17.688 eura na godišnjem nivou. Najveću plaću pritom imaju građani Lihtenštajna, u kojem je prosječan stanovnik prošle godine zaradio čak četiri puta više od evropskog prosjeka – 68.843 eura. Švicarska je na drugom mjestu s 49.592, a slijedi Luksemburg s prosječnom godišnjom neto platom nešto manjom od 41.000 eura.

Njemačka se pak sa svojom prosječnom godišnjom platom od 26.271 eura na evropskoj ljestvici našla na devetom mjestu od 42 zemlje, i to iza Irske, u kojoj je plaća bila veća za 600 eura, i Austrije, u kojoj je bila za 400 eura veća.

Ukupno je samo 16 zemalja 2023. imalo neto prihod veći od evropskog prosjeka, a ispod crte se, između ostalog, našla i Španija. Ukrajina je i dalje na začelju s 2.478 eura, što je samo 14 posto prosječne plaće u Evropi, izvijestio je tportal.