Koliki doprinos obrani Ukrajine može pružiti bh. namjenska industrija?
Evropa proizvodi oko 650.000 komada municije velikog kalibra godišnje, a bh. tvornica Pretis bi mogla proizvesti oko 100.000, piše Deutsche Welle.
Ukrajinskoj vojsci nedostaje municija, prvenstveno velikog kalibra. O tome se razgovara i na Samitu za Ukrajinu u Tirani, na kojem, pored evropskih dužnosnika i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, učestvuju i čelnici zapadnobalkanskih država.
Zbog kašnjenja američke pomoći uslijed protivljenja republikanaca u Kongresu, ali i nemogućnosti evropskih saveznika da odmah osiguraju dovoljne količine municije za Ukrajinu, sada su fokusu “partnerske države” koje bi mogle sudjelovati u snabdijevanju Ukrajine municijom, kaže za DW direktor Međunarodnog instituta za blisko-istočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani Zijad Bećirović.
– Takav aranžman bio bi i od velike ekonomske koristi za BiH – napominje Bećirović.
On, međutim, upozorava i na političke opstrukcije.
– Zbog protivljenja srpskih kadrova u institucijama vlasti BiH, jer kadrovi Milorada Dodika, a Dodik je Putinov igrač, kontroliraju Ministarstvo za vanjsku trgovinu koje je nadležno za davanje dozvola za izvoz oružja, izvoz bh. municije u Ukrajinu bi mogao biti doveden u pitanje – kaže Bećirović.
Iz nevladinog sektora podsjećaju da BiH “ima visoke ocjene” Evropske komisije kada je u pitanju usklađenost sa evropskom vanjskom politikom, ali da to narušavaju “političke geste” Milorada Dodika.
Direktor Vanjskopolitičke inicijative BiH Haris Ćutahija smatra da je “opasno” to što Dodik u svakom trenutku, pod izgovorom “vojne neutralnosti” može blokirati napore da se BiH pozicionira kao partner Zapada u podršci Kijevu. To, pojašnjava sagovornik DW-a, ugrožava evropski put BiH i otvara “realne šanse za ozbiljne sankcije RS-u”.
– Ukoliko bi Dodik ponovo spriječio eventualni izvoz municije iz BiH u Ukrajinu, time bi prešao crvenu liniju i sebe razotkrio pred Zapadom kao Putinovog avatara na zapadnom Balkanu – kaže Haris Ćutahija.
Dodikovi kadrovi su još 2015. godine u institucijama BiH spriječili izvoz municije iz BiH u Ukrajinu, a mediji su izvijestili i da je obustavu izvoza tada “tražila i službena Moskva”.
Bosanskohercegovački politolog Jasmin Mujanović smatra da bi BiH upravo izvozom municije Kijevu mogla “promijeniti tok rata u Ukrajini”.
Kako bi se prevazišle blokade srpskih kadrova u nadležnim institucijama, Mujanović kaže da bi granate proizvedene u BiH mogle kupovati vlade NATO država “preko postojećih izvoznih ugovora” i slati ih u Ukrajinu, čime bi se “zaobišla” zabrana izvoza iz 2015. godine.
Mujanović je o tome pisao na X-u (Twitteru), navodeći da bi bosanskohercegovačka municija bila “od velike koristi” Ukrajini. To bi, kako smatra ovaj politolog, pomoglo i strateškim interesima NATO-a u suprotstavljanju ruskoj agresiji.
– U Ukrajini je ugrožena sigurnost cijele euroatlantske zajednice (…) Sredstva za pobjedu postoje, u ovom slučaju u BiH. Samo nam treba volja za djelovanje – zaključio je Mujanović.
– Ministar za vanjsku trgovinu je već dugi niz godina iz RS i zbog toga nismo mogli izvoziti u Ukrajinu protuoklopnu municiju za tenkove T-72 kalibra 120 mm – kaže za DW Berko Zečević, jedan od vrhunskih bosanskohercegovačkih stručnjaka za municiju.
No, situacija u vezi sa dozvolama za izvoz možda bi mogla biti promijenjena. Vlada entiteta Republika Srpska (RS) donijela je novi Zakon o vojnoj industriji. Zakon, koji je još u proceduri usvajanja, dopušta entitetu da, nezavisno od državnih institucija (Ministarstva vanjske trgovine BiH) sklapa sporazume iz oblasti namjenske industrije, što uključuje i aranžmane sa drugim državama.
– Prvi put radimo taj zakon, da bismo tu oblast uredili na razini RS, a ne da bude u nadležnosti BiH, jer oblast namjenske industrije nije propisana Daytonskim mirovnim sporazumom – kaže ministar poduzetništva RS Vojin Mitrović.
Moguć “paralelizam”
U RS se proizvode manje količine vojne opreme, uglavnom municija, osobno naoružanje i oklopna vozila – u Tehničko-remontnom zavodu u Bratuncu. Odluka Vlade RS mogla bi pokrenuti slične procese i u Federaciji BiH, iako se u tom entitetu na jednostrani akt Vlade RS gleda sa podozrenjem – radi se o uzurpaciji državnih nadležnosti.
– Iako će to još biti predmet rasprava, sasvim je moguće da u narednom periodu dođe do svojevrsnog paralelizma, pa da i Vlada Federacije BiH poduzme slične mjere – kaže Berko Zečević.
Potencijali bh. namjenske industrije
Mogućnosti namjenske industrije u BiH su velike, a sa dodatnim ulaganjima bi mogle biti višestruko povećane. Tvornica Pretis u Vogošći desetljećima proizvodi artiljerijsko streljivo velikog kalibra, napominje Berko Zečević.
Kapaciteti Pretisa su u ovom trenutku usmjereni na proizvodnju američkog streljiva kalibra 155 mm M107, koju koriste mnoge države uključujući Ukrajinu kojoj je upravo ta munija najpotrebnija, i minobacačka municija 120 milimetara.
– Municija kalibra 155 mm je standardna zapadna municija, dok je minobacačka municija 120 mm standardna i za Istok i za Zapad – pojašnjava Zečević.
Tvornica Pretis sada proizvodi 50.000 do 70.000 komada artiljerijskih projektila godišnje.
– Ali uz bolju organizaciju, veća financijska ulaganja u opremu od 30 miliona do 50 miliona eura, i uključivanje dodatnih kapaciteta koji se već nalaze u BiH, možda bi taj broj mogao biti i 100.000 komada godišnje – kaže sagovornik DW-a.
Evropa danas proizvodi oko 650.000 komada municije velikog kalibra godišnje, a intenzivno se radi na povećanju kapaciteta iznad milion komada streljiva 155 mm, tvrdi Zečević. Do početka rata devedesetih godina ukupni godišnji proizvodni kapacitet Pretisa u dvije smjene bio je 760.000 komada artiljerijskog i minobacačkog streljiva.
– Realno, Pretis je proizvodio od 350.000 do 400.000 komada artiljerijske municije godišnje, jer nije bilo ugovora za veću proizvodnju – kaže Zečević.