Eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla bi da proizvede značajne ekonomske posljedice po regionalnu i globalnu ekonomiju, dok bi cijene roba ostale ispod maksimuma iz prošle godine, saopšteno je iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
”Potencijal za dalju eskalaciju sukoba povećava rizike i neizvjesnost i mogao bi imati značajne ekonomske posljedice za region i šire. MMF nastavlja da sa pažnjom i zabrinutošću prati situaciju u južnom Libanu”, rekla je portparolka MMF-a Džuli Kozak i navela da Fond izražava saučešće porodicama poginulih u sukobima.
Ona je istakla da je prerano za predviđanje konkretnih uticaja na globalnu ekonomiju, ali i dodala da su ekonomije u regionu već pretrpile velike posljedice, posebno u Gazi, gdje se civilno stanovništvo ”suočava sa teškim socioekonomskim uslovima, humanitarnom krizom i nedovoljnom isporukom pomoći”, prenosi Rojters.
Prema procjenama MMF, BDP Pojasa Gaze opao je za 86 posto u prvoj polovini godine, dok je BDP okupirane Zapadne obale vjerovatno opao 25 posto u istom periodu, uz izglede za dalje pogoršanje.
Izraelski BDP smanjen je za oko 20 posto u četvrtom kvartalu 2023. nakon početka sukoba, a došlo je do samo djelimičnog oporavka u prvoj polovini 2024. godine.
Glavni način na koji bi sukobi na Bliskom istoku mogli da utiču na globalnu ekonomiju su kroz povećanje cijena roba, uključujući naftu i žitarice, kao i kroz povećane troškove transporta, pošto transportni brodovi izbjegavaju da plove kroz Crveno more, navela je Kozak.
Ona je dodala da je Liban 2022. postigao sporazum sa MMF-om o potencijalnom programu zajma, ali nije bilo dovoljno napretka u potrebnim reformama.
”Spremni smo da poradimo sa Libanom u vezi sa mogućim programom finansiranja kada situacija bude odgovarajuća za to, ali bi bilo neophodno da se preduzmu neke akcije i da se preduzmu odlučne političke mjere”, dodala je Kozak, prenosi Tanjug.
