KS: Potrebna dugoročna pomoć privredi

0

O efektima dosadašnjih mjera na ublažavanju posljedica pandemije koronavirusa na privredu, kao i mogućnostima i modelima nastavka podrške privredi govorilo se na redovnom sastanku Koordinacionog tijela za predlaganje mjera zaštite i oporavka privrede kojeg čine predstavnici Vlade KS, Udruženja poslodavaca KS i sindikata.

Sastankom je predsjedavao Mario Nenadić, premijer, a ministri privrede, finansija i socijalne politike u Vladi KS Draško Jeličić, Jasmin Halebić i Jasna Agić predočili su izvještaje šta je do sada urađeno u ovim ministarstvima po pitanju saniranja posljedica pandemije koronavirusa.

U proteklih šest mjeseci, prema izvještaju Ministarstva privrede KS, kroz realizaciju devet kratkoročnih i srednjoročnih mjera ciljanih na ublažavanje negativnih efekata ukupno je kroz Plan podrške privredi i očuvanju radnih mjesta usmjereno 28 miliona i 185 hiljada KM, od čega je već realizovano skoro 20 miliona KM, dok implementacija ostalih sredstava još traje.

Prema riječima ministra Jeličića, ovdje su obuhvaćena sredstva finansiranja dijela plaće do visine minimalne plaće od 406 KM za mart, april i maj, finansiranje dijela troškova tekućih troškova hotelijera, turističkih vodiča i agencija, oslobađanje plaćanja zakupa za poslovne prostore, ukidanje obaveze plaćanja naknada za šume, ukidanje obaveza plaćanja članarina Turističkoj zajednici KS, obezbjeđenje dodatnih sredstava za sanaciju poljoprivrede i povećanje poticaja poljoprivredi, te set mjera za podršku maloj privredi.

Uz ove programe kontinuirano se radi na relaksaciji postojećih ugovora za subvencioniranje kamata za privredne subjekte zaključenih između KS i općina i komercijalnih banaka.

Paralelno se u Budžetu KS na raznim pozicijama uspjelo uštediti 17 miliona KM kao rezultat „Korona zakona“ u dijelu gdje je propisana obaveza ušteda i olakšica.

Iz Službe za zapošljavanje KS u proteklih pet mjeseci na ime naknada za nezaposlene osobe isplaćeno je 9,9 miliona KM. Milion KM usmjeren je za novo zapošljavanje medicinskog kadra u ustanovama zdravstvene i socijalne zaštite, a taj šestomjesečni projekt je upravo u toku.

Uzimajući u obzir sve ovo, Vlada je s poslodavcima otvorila razgovore kako i u kojoj mjeri odgovoriti na izazove dalje stagnacije privrede i očuvanja radnih mjesta.

Premijer Nenadić je istakao da je Kanton Sarajevo prvi u Federaciji BiH na optimalan način odgovorio na udar kojim je privreda bila pogođena usljed pandemije koronavirusa.

– Prednjačimo u isplatama naknada radnicima i socijalnoj zaštiti onih koji su ostali bez posla. Sve se radi zakonski i  transparentno. Nismo dozvolili nikakvu stihiju i uspjeli smo odgovoriti na teško stanje u kojoj se preko noći našla privreda KS – ocijenio je dosadašnju situaciju premijer Nenadić.

On je istakao da je sada novo poglavlje pred nama, te da treba izanalizirati sve dobre i slabe tačke dosadašnjih mjera i praksi u Kantonu i šire. Potrebno je procijeniti šta i koliko treba zadržati iz prvog paketa mjera, te djelovati u skladu sa trenutnom situacijom i daljim procjenama. Istakao je važnost dogovora s poslodavcima u kojem pravcu dalje ići, jer je evidentno da će ekonomska kriza usljed COVID-a trajati i imati dugoročne implikacije na čitavo društvo, kao i da će se morati donositi dugoročne sanacione mjere.

Razmijenjene su i informacije o zaključcima i mjerama Upravnog odbora Agencije za bankarstvo kojim se uređuje pitanje subvencioniranja kamata na kredite, kao i uvođenja grejs perioda za otplatu glavnice kredita koje podižu privredni subjekti s ciljem očuvanja likvidnosti svog poslovanja.

Ocjenjujući da je Vlada KS uradila mnogo na smanjenju troškova privrede i stvaranju ambijenta za njeno djelovanje, iz Udruženja poslodavaca je poručeno da je sada važno brzo reagirati i donijeti pravednu i ciljanu odluku o raspodjeli preostalih sredstava.

Predstavnici poslodavaca nisu zadovoljni neravnomjernom raspodjelom tereta krize između javnog i realnog sektora. Od Vlade očekuju da više uradi na tom planu.

Zajednička je ocjena da se kriza mora posmatrati dugoročno, te da će uz dobre dosadašnje prakse izvijesno biti potrebno povlačiti poteze mogućeg prestruktuiranja mjera, kao i konsultacije sa aktuelnim tržištem rada. Utvrđivanje daljih mjera za zaštitu i oporavak privrede najavljeno je za naredni sastanak ovog Koordinacionog tijela.