Kreditiranje u BiH ne uspijeva da uhvati zamah, što pokazuju podaci da je na kraju prvog tromjesečja ove godine iznos zajmova koje su plasirale banke bio tek za 3% veći u odnosu na isti period prošle godine.
Prema podacima Centralne banke BiH, ukupno stanje kredita na kraju marta iznosilo je 16,93 mlrd KM. Privredi su odobreni krediti u iznosu od 7,89 mlrd KM, što čini 46,6% ukupnog plasmana. Tek neznatno manji iznos kredita plasiran je stanovništvu, koje je na kraju prvog kvartala imalo 7,83 mlrd KM duga, što čini 46,2% ukupnih zajmova. Za kreditiranje vladinog sektora odobreno je 1,10 mlrd KM ili 6,5% ukupnih kredita.
Za kakav-takav rast kreditne aktivnosti najzaslužnije je stanovništvo koje najčešće podiže kratkoročne gotovinske nenamjenske i zamjenske kredite ili dugoročne stambene kredite. Iako je porastao i obim kredita odobrenih privredi, stopa rasta je skoro dvostruko niža u poređenju sa stanovništvom.
– Krediti stanovništvu su rasli po stopi od 4,2%, dok su kreditni plasmani privredi povećani za 2,4%. Vladin sektor na svim nivoima smanjio je u prvom kvartalu kreditnu zaduženost za 3,5% u odnosu na isti period 2015 – rekli su u Centralnoj banci BiH.
Kreditni zamah nije uhvaćen iako je došlo do blagog pada kamatnih stopa, koje su i dalje u poređenju sa evropskim previsoke. Ovaj problem je naročito primjetan kod kredita za privredu, zbog čega se preduzeća teško odlučuju na zaduživanje.
Sekretar Udruženja banaka BiH Mijo Mišić je rekao da je stopa rasta kreditne aktivnosti od 3% vrlo skromna i nedovoljna za ekspanzivniji privredni rast.
– Mislim da bi sve institucije trebalo da se uključe u pronalaženje mjera za podsticanje kreditiranja što bi ubrzalo investiranje, ali nažalost to sve ide vrlo sporo – kazao je Mišić i dodaje da je jedan od preduslova za ostvarivanje veće stope rasta kreditne aktivnosti ispunjavanje ciljeva iz Reformske agende.
Iako je rast kreditiranja stanovništva dominantan, Mišić je rekao da je njegova struktura nepovoljna.
– Poželjno je da fizička lica više podižu stambene i kredite za trajna potrošna dobra poput nekretnina i automobila, a manje nenamjenske potrošačke kredite koji služe za preživljavanje – istakao je Mišić.
Predsjednik Sekcije za bankarstvo Udruženja ekonomista RS – SWOT Marko Đogo kaže da je stopa rasta kreditne aktivnosti od 3% očekivana, jer prati rast privredne aktivnosti.
– Mi smo još 2009. prognozirali da će se stope rasta kreditiranja stabilizovati na nivou stope privrednog rasta uvećanog za stopu inflacije. Ta predviđanja su ostvarena, jer je lani rast bruto domaćeg proizvoda iznosio 3,2%, dok je stopa inflacije bila negativna – kazao je Đogo. (Glas Srpske)