U Lici je počela realizacija 2 megaprojekta, hidroenergetskog sistema Kosinj i hidroelektrane Senj 2, a investicija vrijedi 3,4 milijarde kuna (448 miliona eura).
Hrvatska elektroprivreda (HEP) ove je godine pokrenula realizaciju druge faze hidroenergetskog sistema Senj, koja se sastoji od dva segmenta: gradnje Hidroenergetskog sistema Kosinj i Hidroelektrane Senj 2, ukupnog kapaciteta 412 MW.
Projekat je jedan od najvećih u modernoj Hrvatskoj. Investicija je vrijedna čak 3,4 milijarde kuna.
Razvoj projekta uz prekide traje već više decenija, a tek je aktuelna uprava HEP-a donijela investicione odluke za oba segmenta projekta i započela investiciju, piše Večernji list.
Dobijena su pozitivna rješenja o prihvatljivosti oba zahvata za životnu sredninu i ekološku mrežu, lokacijske dozvole, i to 2019. godine za HES Kosinja, a 2020. godine za HE Senj 2, objasnili su u HEP-u.
Potapanje cijelih naselja
Dakle, iako su nedavno zakopane prve lopate u sklopu tog projekta, on traje već duže, s obzirom na to da se nužni dio posla koji se odnosi na dokumentaciju pokreće godinama prije početka samih radova, a trajat će i paralelno tokom idućih godina kako se projekt bude razvijao.
Stoga, uprkos nepovjerenju mještana, čelni ljudi HEP-a kažu da sada nema nazad.
Projekat koji uključuje izgradnju dva velika objekta, hidroenergetskog sistema Kosinj i Hidroelektrane Senj 2, tunela, novih puteva, koji uključuje potapanje sela, isplatu odštete svim mještanima, izgradnju stambene zgrade, ali i zbrinjavanje svih kulturnih i drugih dobara sa područja koje se planira potopiti, lokalnih crkvi i čak pet groblja, više ne može stati.
– Smisao i svrha ovog projekta je višestruka. Njime HEP namjerava da iskoristi preostali hidropotencijal na slivovima rijaka Like i Gacke. Postojeći hidroenergetski sistem Senj sagrađen je u razdoblju od 1959. do 1966. godine. Danas HES Senj ima prosječnu godišnju proizvodnju od oko milijardu kilovat-sati. Proizvedena energija u HES Senj u prosječnoj hidrološkoj godini čini oko 20 posto proizvodnje električne energije iz HEP-ovih hidroelektrana, oko 10 posto ukupne proizvodnje HEP-a te podmiruje oko pet posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj – rekli su u HEP-u.
Veliko povećanje proizvodnje
Navode da izbjegnuta emisija CO2 zahvaljujući proizvedenoj količini hidroenergije iznosi oko 900.000 tona godišnje. Ali, gradnjom objekata druge faze, HES Kosinj i HE Senj 2, omogućit će se dodatna proizvodnja od čak 320 milona kilovat-sati godišnje.
Ukupna snaga sistema povećat će se na više od 650 megavata, što je više od snage najveće hidroelektrane u Hrvatskoj – HE Zakučac.
Po procjenama, zahvaljujući tom složenom spletu elektroenergetskih i hidrotehničkih objekata, HEP i hrvatski elektroenergetski sistem ostvarit će koristi u proizvedenoj električnoj energiji, a Hrvatska će dodatno povećati udio proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.
