Jestivo cvijeće je i dalje novi trend u kulinarstvu koji, ne samo da daje posebnu dimenziju izgledu hrane nego doprinosi i njenom ukusu. Jestivo cvijeće koristi se u kulinarske svrhe već hiljadama godina.
Maslačak se spominje u Starom zavjetu kao gorko začinsko bilje, a prvi put se jestivo cvijeće u kuhinji spominje 140 godine p.n.e.
Možda niste znali da su brokule zapravo cvijet, a začin šafran je dio cvijeta.
Tajna baratanja cvijećem u kuhinji je upravo u jednostavnosti. Cvjetovi su sami po sebi ili intenzivnih ili blagih karakteristika, od kojih nijedna ne podnosi komplikovana jela.
Veoma je bitno imati na umu činjenicu da nije svo cvijeće jestivo. Naprotiv, neki cvjetovi su vrlo otrovni. Neki od njih su narcis, oleander, pustikara, rododendron, đurđevak, visterija i hortenzija. Veoma je važno da se dobro raspitate o biljci koju ste odlučili da servirate sebi i ukućanima.
Danas, uz široko rasprostranjenu upotrebu pesticida, važno je da izaberete jestivo cvijeće od dobavljača koji ih uzgaja posebno za kulinarsku potrošnju ili da ga uzgajate sami.
*Nemojte korisiti cveće iz cvjećare.
*Cvijeće se bere ujutru ili kasno popodne, kada je sadržaj vode u cvijeću visok.
*Izaberite ono koje je svježe, čvrsto i bez oštećenja i oboljelih mjesta.
*Obično se jedu samo latice.
*Prije upotrebe nježno isperite cvijeće u posudi sa slanom vodom. *Osvježite cvijeće potapanjem u posudi sa ledenom vodom, 30 do 60 sekundi.
*Cvijet ocijedite na papirnom ubrusu, zatim pažljivo odvojite latice. *Bjeličasti dio latice koji se spaja stabljikom često može biti gorak, pa ga možete ukloniti.
*Cvijeće koje je još na stabljici možete čuvati u čaši vode u frižideru. *Već skinute latice možete čuvati oko jedan dan u plastičnoj kesi u frižideru, ali je najbolje da ih iskoristite u roku od nekoliko sati.
U cvijeće koje možete koristiti u hrani spadaju:
*Maslačak, čije listove možete koristiti u salati;
*Ljutić, ljutkastog ukusa;
* Ljubičica: slatkog ukusa, dobro se kandira. Koristi se u salatama ili kao ukras na dezertu (kandirana);
*Dalija, kiselkasta i pikantna;
*Dan i noć;
* Ruža: slatki okus proporcionalan je intenzitetu mirisa. Prije jela odstranjuju se donji, bijeli dijelovi latica, a ljeti je izvrstan dodatak osvježavajućim pićima. Od ruže se pravi ukusan džem;
* Karanfil: žestokog ukusa, sličan karanfiliću;
* Bundevin cvijet: sladak, sa ukusom nektara, pogodan je za pohovanje, koristi se za pravljenje pita;
*Jorgovan: bogat cvjetni citrusni ukus. Kandirani cvjetovi mogu biti raskošan ukras desertima, a kombinovan s voćem, može da bude sastojak u jogurtu i frapeu;
*Suncokret: gorko-slatkog ukusa. Jede se dok je u stadijumu pupoljka, otvorene latice mogu biti ukras raznim jelima;
*Neven: izazovne žute boje, žestokog, gorkog ukusa. Stavlja se u supe, variva, pirinač (umjesto šafrana);
*Dragoljub: naročito lijep, ali i ukusan cvijet. Mladi listovi dragoljuba imaju mnogo vitamina C i jačaju imuni sistem. Cvjetovi su blaži od pikantnih listova i odlični su u salatama sa paradajzom i svježim kozjim sirom;
*Gladiola: vrlo blag cvijet, ima sličan ukus kao zelena salata, često se stavlja u namaze i paštete;
*Ljiljan: mnoge vrste nisu pogodne za jelo, jer sadrže alkaloide. Biljka tzv. zlatnog ljiljana može se jesti cijela, latice su blage, a ukus pomalo asocira na kesten. Mogu biti dio salate ili se puniti svježim sirom;
*Bazga je vrlo cijenjeno drvo čiji se cvjetovi upotrebljavaju za pripremu sirupa i čaja, ali je manje poznato da se mogu koristiti i za pohovanje. Pohovana bazga poslužuje se kao samostalno jelo;
*Bagremovi bijeli, veoma mirisni cvjetovi, složeni su u viseće grozdove koji cvjetaju krajem maja ili početkom juna. Cvjetni grozdovi mogu se praviti u tijestu za palačinke, te, kao i bazga, pohovati. …kao i mnogi cvjetovi voća.
Nepisano pravilo glasi: “Ako je biljka jestiva, jestiv je i njen cvijet.”
Kod krupnijih cvjetova treba ukloniti tučak prije nego što ih stavite u salatu.