Necarinske barijere s kojima se preduzeća iz BiH susreću prilikom izvoza svojih proizvoda u Srbiju već godinama možda bi uskoro mogle postati stvar prošlosti. Kako navode u Spoljnotrgovinskoj komori (STK), BiH je prema Srbiji prijavila četiri necarinske barijere, i to tri zvanične koje su uočene prilikom izvoza pilećeg mesa, mehanički otkoštenog mesa i mlijeka, te jedna koja još nije prihvaćena kao zvanična, a tiče se izvoza piva.
Pojašnjavaju da su necarinske barijere prijavljene u smislu zadržavanja robe na granici, uzimanje uzoraka za analizu svake pošiljke te nepriznavanja analiza akreditovanih laboratorija BiH. Tako ima slučajeva da se pri izvozu visokokvarljive robe, poput mesa, uzimaju uzorci od svake pošiljke, a rezultati analiza zadržavaju robu na granici do 10 dana, sve dok ona ne postane kvarljiva.
“Ovakve situacije, koje su, nažalost, vrlo česte, predstavljaju ozbiljan problem izvoznicima, a rješenje je jednostavna analiza rizika”, rekli su iz STK BiH.
Da bi se ovim pojavama moglo stati u kraj u nekom narednom periodu, potvrdio je nedavni sastanak Mirka Šarovića, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, sa Rasimom Ljajićem, ministrom trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije, čija je tema bila upravo uklanjanje necarinskih barijera u trgovini zemalja regiona.
Šarović je tada predočio Ljajiću pritužbe bh. kompanija koje se bave izvozom mesa peradi i barijerama na koje nailaze u Srbiji, posebno onima koje se odnose na laboratorijske analize. Kako su nam rekli iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ministri su dogovorili da nadležna ministarstva BiH i Srbije u što skorije vrijeme organizuju sastanak nadležnih inspekcijskih tijela dviju zemalja kako bi bile eliminisane barijere u veoma razvijenoj trgovinskoj saradnji.
Iz STK BiH rekli su da su necarinske barijere, koje se najčešće pojavljuju u trgovini između zemalja CEFTA regiona, tehničke, sanitarne i fitosanitarne te administrativne. Pojašnjavaju da se tehničke barijere javljaju u smislu neprihvatanja dokumenata o ocjeni usaglašenosti, odnosno dešava se da su zemlje CEFTA regiona na različitim nivoima usvajanja direktiva EU o tehničkim propisima, pri čemu se javlja problem ovakve vrste.
Kod sanitarnih i fitosanitarnih barijera, kažu, dolazi do neprihvatanja sertifikata izdatih od strane akreditovanih kuća. Kada su u pitanju administrativne barijere, iz STK BiH pojašnjavaju da su one najčešće prisutne na graničnim prelazima, i to, na primjer, netransparentna procedura carinjenja, kontrole i verifikacija dokumenata o porijeklu robe, nedostatak informacija o novousvojenim propisima, te skupa i dugotrajna procedura izdavanja dozvola.
“Hronološki posmatrano, u 2009. godini, prema izvještaju CEFTA sekretarijata, najviše barijera pri trgovini prijavili su Kosovo i Srbija, dok je 2015. godine najviše prijavljenih barijera bilo od strane Srbije i BiH”, precizirali su iz STK BiH.
Prema njihovim riječima, u 2009. godini dominirale su prijave barijera prilikom trgovine prehrambenim proizvodima, pićem, alkoholima i sirćetom, duvanom i cigaretama te živim životinjama i životinjskim proizvodima.
“U 2015. najviše prijavljenih barijera bilo je takođe iz oblasti prehrambene industrije, zatim hemijske industrije, živih životinja i životinjskih proizvoda”, rekli su iz Komore.
Dodaju da, iako se do danas broj prijavljenih barijera smanjio na najmanju moguću mjeru, sve tri vrste barijera i dalje se javljaju pri izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH u Srbiju. Naglašavaju da se problemi međusobnog nepriznavanja sertifikata proizvoda javljaju bez obzira na potpisane protokole o međusobnom priznavanju sertifikata akreditovanih laboratorija, što se smatra istinskom necarinskom barijerom.
Međutim, u praksi postoje i slučajevi kada kompanije prijavljuju barijeru kao necarinsku, a nakon obavljenog preispitivanja barijere, utvrdi se kako takva barijera nije imala osnova, na primjer, sertifikat robe nije izdat od strane neakreditovane laboratorije i slično. S tim u vezi, a kako bi se izbjegle necarinske barijere, barem one poput zadržavanja prehrambenih proizvoda na granicama, iz STK BiH kažu da je potrebno uspostaviti sistem analize rizika u svakoj od zemalja CEFTA.
Pojašnjavaju da je analiza rizika sistem provjeravanja pošiljki i uzimanja uzoraka pošiljki na granicama u određenim periodima. Ukoliko se pokaže da su posljednje tri analize uzoraka negativne na tretirane sastojke, onda bi pošiljke granicu trebalo da prelaze nesmetano jedan određen period.
“Za uspostavljanje ovakvog sistema nadzora zadužene su Uprave za veterinarstvo i inspekcijske službe svake od zemlje i trebalo bi da budu predmet njihovog međusobnog dogovora”, rekli su iz STK BiH. (Nezavisne novine)
