Malo ko zna da se ispod planine Vepar, između Zenice i Žepča, nalazi jedan od najvećih i najzahtjevnijih infrastrukturnih objekata ikada izgrađenih u Bosni i Hercegovini, piše BiznisInfo.ba.
Riječ je o tunelu Zenica, dvocijevnom tunelu sa četiri saobraćajne trake koji je dio Koridora 5C. Iako je tunel završen i praktično spreman za puštanje u promet, njime se još ne može voziti. Razlog je što nisu završene susjedne dionice koje će ga povezati s ostatkom autoceste.
Ekipa BiznisInfo.ba obišla je ovu lokaciju i snimila stanje na terenu. Dron snimci pokazuju zanimljiv paradoks: s južne strane tunel je povezan sa već izgrađenom autocestom prema Zenici, dok se sa sjeverne strane i dalje odvijaju intenzivni radovi na dionicama koje ga trebaju spojiti s ostatkom koridora prema Žepču i Doboju.
Pogledajte video koji u prvom dijelu prikazuje sjeverni izlaz iz tunela i dionicu Vranduk – Ponirak koja je u izgradnji, a u drugom dijelu južni ulaz u tunel iz smjera Zenice koji je u potpunosti završen.
Jedan od najvećih tunela u BiH
Tunel Zenica nalazi se na poddionici Ponirak – Vraca i prolazi ispod planine Vepar. Trenutno je drugi najduži izgrađeni tunel u BiH, od njega je nešto duži samo tunel Bosna od 3,6 kilometara koji je pušten u promet krajem prošle godine.
Puštanjem u promet tunela Zenica udaljenost između Zenice i Žepča bit će skraćena za oko šest kilometara, a putovanje ovim dijelom zemlje postat će brže i sigurnije.
Gradnja tunela nije bila nimalo jednostavna. Tokom radova izvođači su se suočili s velikim količinama podzemnih voda koje su na pojedinim mjestima prodirale u tunel protokom i do 60 litara u sekundi. Uprkos tome, zahvaljujući primjeni savremenih metoda gradnje, radovi su uspješno privedeni kraju.
Prvobitnim projektom tunel je trebao biti dug oko 2,4 kilometra. Međutim, zbog složenih geoloških uslova projekt je naknadno izmijenjen pa je njegova dužina povećana na oko 3,5 kilometra.
S južne strane sve je spremno
Na terenu se jasno može vidjeti da je južni portal tunela praktično spreman za saobraćaj. Autocesta je asfaltirana, postavljena je signalizacija, završeni su prilazni dijelovi i tunelski portali. Ovaj dio trase već je povezan s postojećom autocestom na sjevernom izlazu iz Zenice.
Problem je na drugoj strani
Razlog zbog kojeg tunel još nije otvoren nalazi se nekoliko kilometara sjevernije. Naime, tunel Zenica dio je šire cjeline Koridora 5C koja još nije u potpunosti završena. Da bi bio pušten u funkciju, potrebno je okončati radove na dionicama Vranduk – Ponirak i Nemila – Vranduk koje će ga povezati s ostatkom autoceste prema sjeveru zemlje.
Upravo obilazak sjevernog dijela trase pokazuje zašto će vozači još morati sačekati.
Jedna od najtežih dionica Koridora 5C
Dionica Vranduk – Ponirak, koja se nastavlja na tunel Zenica sa sjeverne strane, duga je svega 5,3 kilometra, ali se smatra jednom od najzahtjevnijih na cijelom Koridoru 5C. Na ovoj relativno kratkoj trasi grade se dva velika mosta preko Bosne, tri vijadukta, tunel Vranduk te dodatni natkriveni tunel.
Dron snimci pokazuju ogromne usjeke u stijeni iznad rijeke Bosne, višespratne kaskade iskopanog terena i složene građevinske zahvate koji su bili neophodni kako bi se autocesta provukla između strmih planinskih padina i riječnog korita.
Radovi na ovoj dionici kasnili su zbog izmjena projektne dokumentacije i složenih geoloških uslova, pa je rok gradnje više puta pomjeran.
Otvaranje do kraja građevinske sezone
Iz JP Autoceste FBiH ranije su najavili da je plan da tokom ove građevinske sezone budu završene dionice Nemila – Vranduk i Vranduk – Ponirak, čime bi se stvorili uslovi za puštanje u promet i tunela Zenica.
To znači da bi jedan od najvećih i najimpresivnijih objekata na Koridoru 5C uskoro konačno mogao dočekati prve vozače. Da li će radovi na dionici Vranduk – Ponirak biti završeni ove sezone, ostaje da se vidi. Na našim snimcima se vidi da je ostalo još veoma mnogo posla da se uradi.
Do tada, ispod planine Vepar ostaje skriven moderan tunel sa četiri trake dug 3,5 kilometra – potpuno završen, ali još bez saobraćaja.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
