Irska, Francuska i Hrvatska su u februaru ove godine zabilježile najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnom nivou, a pad proizvodnje zabilježen je i na nivou EU-a i eurozone, pokazao je najnoviji izvještaj Eurostata.
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u februaru je prema istom mjesecu prošle godine uvećana 2,4 posto, nakon rasta za četiri posto u januaru, pokazao je izvještaj Eurostata.
U skupini zemalja EU-a s najizrazitijim padom industrijske proizvodnje još su Irska, gdje je ona smanjena za 15,5 posto, te Francuska, s padom proizvodnje od 1,6 posto, prenose agencije.
Industrijska proizvodnja je na mjesečnom nivou je najviše uvećana u Bugarskoj i Sloveniji, za po 3,6 posto, kao i u Mađarskoj i Latviji, za 3,4 odnosno 3,2 posto.
Pad proizvodnje proizlazi iz smanjene proizvodnje energije za 3,9 posto i netrajnih potrošačkih roba za 0,9 posto, dok je proizvodnja trajnih potrošačkih roba uvećana za 0,4 posto, a kapitalnih i intermedijarnih roba za po 0,8 posto.
U eurozoni je proizvodnja energije smanjena za 4,7 posto, a netrajnih potrošačkih roba, za 1,1 posto. Proizvodnja trajnih potrošačkih dobara ostala je pak nepromijenjena, dok je porasla kod kapitalnih i intermedijarnih roba za 0,9 odnosno 1,0 posto.
Na nivou eurozone pad industrijske proizvodnje prema mjesecu ranije iznosio je 0,3 posto, za koliko je prema revidiranim podacima proizvodnja porasla u januaru.
Najizrazitiji rast među zemljama članicama EU-a za koje su podaci bili raspoloživi zabilježen je u Grčkoj, za 11,2 posto, a u stopu je prate Latvija i Estonija, s rastom od 10,6 posto i devet posto. Pad proizvodnje zabilježen je samo u Irskoj, za 10 posto, te u Francuskoj, za 0,8 posto, prema raspoloživim podacima Eurostata.
Na nivou EU-a u cjelini rast industrijske proizvodnje u februaru je ubrzao na 2,1 posto, s revidiranih 1,2 posto, pokazao je izvještaj.
Na godišnjem nivou rast proizvodnje zabilježen je u svim kategorijama proizvoda, izuzev netrajnih potrošačkih roba gdje je ona smanjena za 1,5 posto. Proizvodnja kapitalnih i trajnih potrošačkih dobara porasla je za 2,5 odnosno 2,4 posto, a intermedijarnih dobara za 2,3 posto te energije, za 1,9 posto.
U eurozoni je prednjačila proizvodnja energije, porastavši za 2,4 posto. Slijedi proizvodnja intermedijarnih i trajnih potrošačkih roba, s rastom od po dva posto, te proizvodnja kapitalnih roba, s rastom za 1,2 posto. Pad proizvodnje takođe je zabilježen samo u kategoriji netrajnih potrošačkih roba, u visini 2,4 posto.
I u 19-članoj ekonomiji u cjelini rast industrijske proizvodnje u februaru je ubrzao, na 1,2 posto, s revidiranih 0,2 posto u januaru, pokazao je izvještaj Eurostata.
