Geotermalni potencijal potvrđen je i u Zaprešiću, gdje su istraživanja pokazala postojanje značajnog izvora vruće vode na dubinama većim od 1.600 metara. Prema rezultatima istražne geotermalne bušotine GT-1, temperatura u ležištu dostiže oko 95 stepeni Celzija, što bi moglo omogućiti potpuno pokrivanje toplinskih potreba ovog hrvatskog grada.
Kako je istaknuto tokom predstavljanja istražnih aktivnosti, nakon puštanja u komercijalnu upotrebu geotermalni izvor mogao bi osigurati stabilno i održivo grijanje za domaćinstva i javne objekte u Zaprešiću.
Dio nacionalnog energetskog projekta
Projekt “Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja” provodi Agencija za ugljikovodike, uz finansiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). U okviru ovog programa osigurano je ukupno 50,8 miliona eura za istraživanja na četiri lokacije u Hrvatskoj.
Zaprešić se tako pridružio Velikoj Gorici, Osijeku i Vinkovcima, gdje je također potvrđen značajan geotermalni potencijal.
Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan izjavio je da su rezultati istraživanja u Zaprešiću izuzetno ohrabrujući, naglašavajući da je bušotina pokazala visoku temperaturu i dobru propusnost ležišta, što je ključno za dugoročnu eksploataciju.
Sljedeći korak u razvoju projekta bit će izgradnja utisne bušotine, koja omogućava vraćanje vode u podzemno ležište i održivo korištenje geotermalne energije. Ako sve bude teklo prema planu, komercijalna upotreba bušotine mogla bi započeti već 2028. godine.
Širi potencijal za energetsku tranziciju
Geotermalna istraživanja u panonskom dijelu Hrvatske već su donijela značajne rezultate. U Velikoj Gorici je ranije izmjerena temperatura viša od 100 stepeni Celzija, što bi moglo zadovoljiti gotovo 60 posto potreba toplinskog sistema tog grada.
U Osijeku je također potvrđena temperatura viša od 100 stepeni, uz procijenjenu toplinsku snagu od gotovo pet megavata, dok je u Vinkovcima na dubini od 2.700 metara zabilježena rekordna temperatura od 131 stepen Celzija.
Ovi projekti predstavljaju važan korak ka smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima i prelasku na održive izvore energije, uz potencijalno niže troškove grijanja i dodatne razvojne mogućnosti za lokalnu privredu.
Istražne i bušačke radove na lokacijama izvela je kompanija CROSCO, član INA Grupe.
