Hrvatska privreda je u prvom tromjesečju ove godine pala za 0,7 posto u odnosu na isti period 2020, prema preliminarnoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljenoj danas.
To je četvrto uzastopno tromjesečje da hrvatska ekonomija bilježi pad na godišnjem nivou, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je pad iznosio 7,2 posto, prenosi portal Seebiz.
Ipak, ovo je slabiji rezultat nego što se očekivalo. Od šest analitičara, koji su učestvovali u anketi Hine, troje je očekivalo rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) između 0,7 i 4,0 posto, dvoje stagnaciju, a jedan je predviđao pad od 6,0 posto.
Pad u prvom kvartalu je posljedica nastavka slabosti privatne potrošnje, najveće stavke BDP-a.
Prema podacima DZS-a, potrošnja domaćinstava je pala u proteklom kvartalu za 0,4 posto u odnosu na isti lanjski period. Izvoz robe i usluga je potonuio za 0,9 posto međugodišnje. Pri tome, izvoz robe je porastao za 8,3 posto, dok je izvoz usluga pao za 18,6 posto.
Uvoz robe i usluga je istovremeno smanjen za 2,1 posto na godišnjem nivou, pri čemu je uvoz robe bio veći za 1,0 posto, dok je uvoz usluga pao za 19,7 posto.
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u periodu januar-mart za 4,6 posto na godišnjem nivou, što je ubrzanje u odnosu rast od 4,2 posto u prethodnom kvartalu.
Porasla je i državna potrosnja za 0,2 posto međugodišnje.
Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju porastao za 5,8 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjem nivou skliznuo za 0,9 posto.
